BLAGO POBOLJŠANJE

IJF: Proračun otvoreniji, ali građanima i dalje ograničen uvid

 Dragan Matić / CROPIX

Indeks otvorenosti proračuna 2017. za Hrvatsku iznosi 57 bodova od mogućih 100, što je poboljšanje za četiri boda u odnosu na 2015. godinu, ali i dalje smo u grupi zemalja s ograničenim online informacijama o državnom proračunu, objavio je u utorak Institut za javne financije (IJF).

"Premda se Hrvatska blago popravila u odnosu na istraživanje iz 2015. neophodno je intenzivnije unapređivati kvalitetu i dostupnost online informacije o državnom proračunu", poručuju Mihaela Bronić i Josip Franić u najnovijem aktualnom osvrtu IJF-a, u kojem objašnjavaju rezultate Indeksa otvorenosti proračuna 2017.

Taj je indeks u utorak objavio International Budget Partnership (IBP), neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu. Istraživanje provodi IBP koji je na temelju međunarodno prihvaćenih kriterija izradio upitnik o otvorenosti proračuna, koji ispunjavaju stručnjaci iz 115 zemalja. Upitnike recenziraju također neovisni stručnjaci, a i ministarstva financija su bila pozvana prokomentirati odgovore iz upitnika.

Indeks se računa na temelju 109 pitanja, kojima se analizira objavljuje li državna vlast pravovremeno online osam ključnih proračunskih dokumenata te jesu li informacije građanima dovoljno razumljive i opsežne.

Indeks otvorenosti proračuna 2017. izračunat je na temelju dokumenata proračuna za 2015., 2016. i 2017. godinu , a kreće se od 0 do 100 bodova.

Najbolji rezultat postigli su Južnoafrička Republika, Novi Zeland (obje 89 bodova), treća je Švedska (87 bodova), a slijede Norveška (85 bodova) te Gruzija (82 boda). To je ujedno jedinih pet zemalja koje objavljuju opsežne informacije (od 81 do 100 bodova).

Nasuprot tomu, najlošiji su Jemen, Venezuela, Katar, Niger, Lesoto i Ekvatorska Gvineja, šest zemalja koje imaju 0 bodova.

Prosječna vrijednost indeksa je 42, što znači da je građanima analiziranih država u prosjeku dostupno samo 42 posto traženih informacija o državnim prihodima i rashodima. Zamjetan je blagi pad na globalnoj razini s obzirom da je prosječna vrijednost indeksa 2015. iznosila 45, zamjećuju Bronić i Franić.

Hrvatska iznad prosjeka, ali s ograničenim informacijama, smjernice kasnile

Indeks otvorenosti proračuna 2017. za Hrvatsku iznosi 57, što je povećanje od četiri boda u odnosu na 2015.

"Premda značajno iznad globalnog prosjeka, rezultat pokazuje da hrvatski građani i dalje nemaju na raspolaganju dovoljno informacija za kvalitetan nadzor trošenja proračunskih sredstava. Hrvatska se s 34. mjestom ubraja u skupinu država koje pružaju 'ograničene informacije o državnom proračunu'", navode autori, podsjećajući da je indeks za Hrvatsku od 2006. do 2017. redom iznosio 42, 59, 57, 61, 53 i 57.

Ističu i kako je niz pozitivnih pomaka u odnosu na prethodni krug istraživanja iz 2015. uglavnom vezanih uz dodatne informacije u prijedlogu državnog proračuna za 2017., primjerice uključen je detaljan prikaz rashoda po funkcijskoj klasifikaciji i podatci o prihodima i rashodima za prethodne dvije godine.

No, značajno pogoršanje vezano je za smjernice za izradu državnog proračuna za 2017. koje su objavljene svega deset dana prije upućivanja prijedloga proračuna u Sabor. "Budući načela dobre prakse nalažu minimalno razdoblje od mjesec dana između objave ovih dvaju dokumenta, zaključeno je da Vlada nije zainteresiranim dionicima dala dovoljno vremena za analizu smjernica, te nisu uzete u obzir, jer su objavljene prekasno. Kako u prethodnim krugovima nije bilo problema s pravovremenošću objave ovog dokumenta, prekasna objava smjernica glavni je razlog zašto u ovom krugu istraživanja nije zabilježeno veće poboljšanje indeksa", smatraju Bronić i Franić.

Dodaju da se redovito objavljuje i polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna, ali i da on već godinama ne sadrži revidirane podatke o planiranim vrijednostima (prihodima, rashodima i dugu) za tekuću i sljedeće dvije proračunske godine pa ni taj dokument ne zadovoljava nužne uvjete za evaluaciju u ovom istraživanju i smatra se neobjavljenim.

Uz otvorenost državnog proračuna, istraživanje obuhvaća i mogućnost građanima da se uključe u proračunski proces te ulogu institucija koje nadziru proračun - Sabor i Državni ured za reviziju (DUR).

Utvrđeno je da građanima najviše mogućnosti za uključivanje, pomoću svojih saborskih odbora, nudi Sabor (50/100), a znatno manje DUR (33/100) i izvršna vlast (15/100). DUR bi između ostaloga trebao uspostaviti formalne mehanizme koji bi omogućili građanima da sudjeluju u revizijama (npr. kao svjedoci), a izvršna vlast efikasnije formalne mehanizme kojima bi se utvrdilo što građani, posebice oni ranjiviji i obično manje uključeni, misle o prijedlogu i izvršenju državnog proračuna, ističu Bronić i Franić.

Upitnik mjeri i adekvatnost nadzora državnog proračuna pa tako DUR obavlja adekvatan nadzor (89/100), a nadzor Sabora je ograničen (43/100). Stoga se preporučuje da saborski zastupnici dobiju prijedlog proračuna minimalno dva mjeseca prije početka proračunske godine te da se osnuje specijalizirani saborski ured za analiziranje proračuna koji bi služio kao podrška svim saborskim zastupnicima, naglašavaju autori.

Zaključno navode i četiri ključne preporuke za poboljšanje otvorenosti državnog proračuna - pravovremeno objavljivati ključne dokumente državnog proračuna; u prijedlog državnog proračuna uključiti podatke o financijskoj imovini države (popis imovine i procjenu vrijednosti) i nefinancijskoj imovini države (popis imovine po kategorijama); u prijedlog proračuna uključiti informacije o poreznim izdatcima za proračunsku godinu (uz objašnjenje osnovnih ciljeva svakog pojedinog izdatka, ciljne skupine na koju se odnosi te procijenjene visine izgubljenih prihoda); objavljivati kvalitetno polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna, izrađeno prema uputama međunarodnih organizacija (OECD, MMF).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 02:26