Iako Uskrs pada ranije nego lani, očekuje se jednak broj turista kao i odlične 2023. godine

Iako Uskrs ove godine pada nekih 10-tak dana ranije nego lani, hrvatski turizam očekuje jednake brojke turističkog prometa kao i lani. Naime, u predsezoni, posebno kada su u pitanju uskršnji praznici uvijek je volumen prometa ovisio upravo o tome kada pada Uskrs jer je raniji Uskrs uvijek donosio nešto manji promet nego kada pada negdje krajem travnja kada se spaja s prvomajskim praznicima.

- Moramo biti svjesni da su i bukinzi s obzirom na tržišta s kojih nas u ovo doba godine turisti najviše posjećuju, kratkoročni – tako da sada u ovom tjednu možemo očekivati i više rezervacija. Znamo da je u uskrsno vrijeme Hrvatska već tradicionalno omiljena destinacija za domaće turiste, turiste iz Slovenije, Austrije i Italije. Ono što je pozitivno jest da je popunjenost hotela izvrsna, kao što sam prethodno rekla za 12% bolja u odnosu na isto razdoblje prošle godine što je ujedno i izvrstan uvod u mjesece pred nama, a na tragu cjelogodišnjeg turizma. I pojedine hrvatske destinacije, koje za Uskrs generiraju većinu turističkog prometa poput Kvarnera, Istre, Splita i Dubrovnika očekuju rezultate na razini kao i prošle godine, koja je ponavljam bila rekordna kada govorimo o predsezoni, najavila je ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Najviše turista u Istri

Najviše se gostiju očekuje već tradicionalno u ovom periodu u Istri i na Kvarneru. U Istri računaju s 40.000 dolazaka 170.000 noćenja, a na Kvarneru 25 tisuća dolazaka i 80 tisuća noćenja.

- U dosadašnjem dijelu godine možemo reći da možemo biti itekako zadovoljni bukingom. Jasno govorimo o za sada još uvijek malom volumenu "ulaza", ali je trend indikativan i on pokazuje dinamiku između 5 do 10 posto bolji buking u segmentu hotela i kampova u odnosu na isti period lani. Sada nam predstoje uskršnji blagdani koji ove godine padaju dosta rano u usporedbi sa prošlom godinom. Lani smo realizirali 45.000 dolazaka i 180.000 noćenja u periodu od 7. do 11. travnja. Ove godine prema dosadašnjim najavama očekujemo sličan rezultat tj. oko 40.000 dolazaka 170.000 noćenja u periodu od 29. ožujka do 1. travnja. Sveukupno ćemo imati otvoreno više od 80 hotela, 12 kampova te ponajbolje vile kako u priobalju tako i u unutrašnjosti. Od tržišta najviše očekujemo domaće goste, Talijane, Slovence, Austrijance i Nijemce, izjavio je direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević.

Njegova kolegica s Kvarnera Irena Peršić Živadinov najavljuje jednake brojke kao i lani.

- Bit će otvoreno oko 77 hotela od 180 hotela ukupno i 9 kampova od 44 ukupno. Najviše noćenja ostvarit će se u hotelima (cca 50% noćenja), zatim u obiteljskom smještaju (30%) i kampovima (15%), dok će se preostalih 5% noćenja ostvariti u ostalim oblicima smještaja. Prema trenutnim najavama, Opatijska rivijera, otok Krk i Cresko-lošinjski otoci bit će najtraženije uskršnje destinacije, kazala je Peršić Živadinov.

Na krajnjem jugu pak Hrvatske, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji također vlada optimizam na početku još jedne sezone iako ne navode brojke.

- Informacije s održanih sajmova su pozitivne i Dubrovačko-neretvanska županija nastavlja trend kao jedna od najpoželjnijih destinacija. Navedenome svakako doprinosi i povećanje broja avio linija, pa imamo razloga za vjerovati da će turistička sezona pred nama biti uspješna. Što se tiče Uskrsa i nadolazećeg blagdana povratne informacije hotelijera, turističkih agencija, ali i privatnih iznajmljivača su također pozitivne, te će po prvim podacima brojke biti u blagom porastu u usporedbi s 2023. godinom, saznajemo od direktora tamošnjeg županijskog TZ-a Julija Srgote.

Bolji zimski mjeseci

A dosadašnjim dijelom predsezone svi su zadovoljni. Već se više od mjesec dana osjeti u primorskim mjestima veći broj turista. Naime, u Hrvatskoj je do sada ostvareno više od 971 tisuće dolazaka te oko 2,6 milijuna noćenja odnosno 10 posto više dolazaka i 8 posto više noćenja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

- Podsjetit ću kako smo prošle godine ostvarili najbolju predsezonu hrvatskog turizma. U hotelima ostvarujemo 12 posto veći turistički promet, u kampovima 36 posto više dolazaka i 19 posto više noćenja. Što se tiče županija – u morskim županijama ostvarujemo 10 posto više dolazaka i 9 posto više noćenja, a u kontinentalnim 6 posto veći turistički promet. Naravno sve uspoređujući s istim razdobljem prošle godine. Domaći turisti trenutno ostvaruju 5 posto veći turistički promet, Slovenci 10 posto, Austrijanci 41 posto, a Nijemci 26 posto veći turistički promet u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kazala je Brnjac.

Ivošević pak dodaje da bi u Istri htjeli imati slične rezultat kao i lani.

- Prošla godina je bila daleko najbolja turistička godina u Istri. Sveukupno imali smo 5 milijuna dolazaka i 30 milijuna noćenja. No posebno veseli podatak da posljednjih godina zimski mjeseci pokazuju značajan rast. Iako je to u ukupnom udjelu još uvijek mali udio, veseli činjenica kada možete reći da je više zimskih mjeseci imalo 18% rasta. Također predsezona i posezona su se u približili brojkama koje smo zacrtali u master planu razvoja turizma Istre. Travanj je po prvi puta premašio 1 milijuna noćenja, svibanj po prvi puta 2 milijuna noćenja. Lipanj se polakom ali sigurno približava realizaciji od 5 milijuna noćenja, a rujan 4 milijuna. Glavna sezona nije imala pluseve, dakle sav višak od 500.00 noćenja u odnosu na 2022. ostvaren je pred i posezoni. Vrlo bitan podatak je i taj da je unutrašnjost Istre koja je u devedesetim godinama imala nešto više od 10.000 noćenja u 2023. godini dostigla gotovo 3 milijuna noćenja što je u ukupnom udjelu velikih 10%. Takvu dinamiku bi željeli i u 2024. godini. Idealno bi bilo ponoviti rezultate iz pred i posezone koji su bili fantastični u 2023. Također to bi bilo važno i za glavnu sezonu. Dakle ideja nije obarati rekorde u srpnju i kolovozu, već organski rasti u svim drugim mjesecima. Jasno za takvu dinamiku potrebno je pripremiti destinaciju sa novim motivima dolaska, sa novim atrakcijama i novim doživljajima što mi u Istri itekako radimo na tome, smatra Ivošević.

I Peeršić Živadinov naglašava da na Kvarneru ima mjesta za veći turistički promet u predsezoni iako je i u tom dijelu Hrvatske u zadnjih nekoliko godina povećan broj noćenja za gotovo 100%.

- Potražnja za smještajem u 4 i 5 zvjezdica je izrazito visoka, gotovo 60% svih noćenja na Kvarneru u prva tri mjeseca ostvarena je upravo u tim visokokategoriziranim kapacitetima. Noćenja u objektima s 5 zvjezdica bilježe porast od 81% u odnosu na 2019. te 13% u odnosu na 2023. godinu. Ukupno gledano, od početka siječnja do kraja ožujka ostvarili smo 43% više noćenja nego li 2019. godine. Svakako treba naglasiti kako je Kvarner već prošle godine prestigao turističke rekorde 2019. godine, zaključila je direktorica TZ-a Kvarner.