‘I učenicima i nastavnicima maske su najomraženije, brine rast depresivnih simptoma i anksioznih poremećaja‘

Pandemija je negativno utjecala na sve aspekte života. Posebno na učenike i nastavnike. Pokazalo je to najveće istraživanje u Hrvatskoj u kojem je sudjelovala 161 osnovna i srednja škola. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.

- Istraživanje je provedeno na gotovo 21.000 učenika i 5.000 nastavnika i pokazalo je da i jedni i drugi percipiraju negativan učinak pandemije na život, rekla je u HTV-ovom Dnevniku jedna od autorica istraživanja, Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društven istraživanja.

Objasnila je da je zabrinjavajuć rast depresivnih simptoma i anksioznih poremećaja, ali i nekih elemenata unutar obrazovnog dijela koji su problematični.

- "Šteka" usvajanje obrazovnih ishoda, a problematično je ne da samo ishodi nisu na razini na kojoj očekujemo, nego se događa i pad motivacije za učenje, te gubitak radnih navika, dodala je.

Smatra da ima mnogo prostora za unapređenje online nastave. Preporuka je što više održavati međusobni kontakt, kako među učenicima, tako i s nastavnicima.

- Razdoblje srednje škole je razdoblje koje je u razvojnom smislu usmjereno na to da mladoj osobi trebaju socijalni kontakti, druženja, orijentirani su na vršnjake i zbog toga pandemija i ograničeni kontakti na njih djeluju negativnije, dodala je.

Objasnila je kako su kod srednjoškolaca upravo zbog toga svi pokazatelji negativniji, uz to su i zabrinuti na buduća očekivanja oko njihove pripremljenosti za tržište rada ili za studiranje.

- Brine ih da kroz ovo obrazovanje koje su imali ne ostvaruju rezultate koji im nude siguran ulazak na tržište rada i na fakultete, dodala je.

Osnovnoškolcima je najviše nedostajala fizička aktivnost, izvannastavne aktivnosti i druženja s drugim razredima. Ristić Dedić kaže da im fale hobiji, tjelesne i sportske aktivnosti i zagovara da se vrate sve te aktivnosti na način koji je siguran za djecu.

- Fizička aktivnost je nešto što mora biti dio dječjeg svijeta, dodala je.

Na pitanje treba li strahovati od trajnijih posljedica, rekla je da pokazatelji govore da su ti indikatori dosta zabrinjavajući, smatra da škole, upravo zbog toga, treba držati otvorenima.

Naš zaključak je, dodala je Ristić Dedić, iz odgojno-obrazovne perspektive, a epidemiološka perspektiva je nešto drugo.

- Važno je dizati kvalitetu nastave na daljinu u smjeru više kontakata, rekla je.

Aspekt brige za emocionalna stanja, smatra, je nešto što nisu svi učenici u svim školama doživjeli.

Nošenje maski je najomraženije i nastavnicima i učenicima, kaže da je to problematično na nekim predmetima poput stranih jezika, no, ona je nužno zlo i ako će trebati, svi će se toga pridržavati.

Istraživanje je pokazalo je koliko je pandemija učenicima i nastavnicima otežala život, posebice školski.

Negativno ili izrazito negativno utjecala je prema mišljenju 59% maturanata i 37% učenika 6. razreda. Negativno ili izrazito negativno utjecala je na psihičko zdravlje za 52,4% maturanata, a učenici 8. razreda, njih 44%, dodaju da je negativno utjecala i na bavljenje tjelesnim aktivnostima.

U istraživanju je bilo osam tematskih cjelina, od toga kako je pandemija utjecala na život, motivaciju, radne navike, do pitanja jesu li škole spremne za novi val zaraze. Istraživanje će svakako, naglasio je resorni ministar, poslužiti i u pripremi za novu školsku godinu.

Budući da je velik postotak učenika u ovom istraživanju naglasio da su im maske otežavale školski život, postavilo se pitanje kako će biti ove godine? Ministar je istaknuo da učenici nižih razreda neće nosti maske, a za one više - još nije odlučeno. Kada je riječ o cjepljenju učenika, dodaje, ono će biti dobrovoljno.