I ONDA SE ČUDE ZAŠTO LJUDI BJEŽE VAN IZ DRŽAVE Za 30 godina rada u Hrvatskoj ista mirovina kao za tri godine u Njemačkoj

Hrvatski umirovljenik za 30 godina rada u Hrvatskoj ostvario je mirovinu u iznosu od 1902 kune, a za tri godine rada u Njemačkoj - 204 eura! Ovo je slučaj za rubriku ‘‘Vjerovali ili ne‘‘, a novinari Glasa Slavonije otkrili su ga u Bukviku, nedaleko od Orahovice. Ivan Šalković sedamdesetih je godina prošloga stoljeća trbuhom za kruhom otišao na privremeni radu u Njemačku. Radio je samo tri godine i zbog obiteljske situacije morao se vratiti.

- U Njemačkoj sam skupljao sekundarne sirovine, otpad i malo radio na ‘‘baušteli‘‘. Nikada se ne bih vratio iz Njemačke da me supruga nije ostavila i devetomjesečnoga sina dala mojoj majci. Mukotrpno sam radio, ali sam bio plaćen. A po povratku u Hrvatsku radio sam u ciglani i u poljoprivrednom poduzeću Orahovica te skupio 30 godina staža. Hrvatska mirovina prvo mi je bila 1350 kuna, a sada iznosi 1902 kune. Njemačka je bila 86 eura, a nedavno sam dobio rješenje na iznos mirovine od 204 eura. Da nemam ovu njemačku mirovinu, teško bismo sadašnja supruga i ja živjeli i školovali našeg sina. Isplati se ići van raditi te tako osigurati dostojanstven život u Hrvatskoj – zaključuje 69-godišnji Ivan Šalković.

Za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj je potrebno raditi najmanje pet godina. Ivan u načelu ne bi ispunjavao uvjete u okviru nacionalnog mirovinskog sustava u Njemačkoj, jer je tamo radio samo tri godine. Međutim, njemačko mirovinsko tijelo uzelo je u obzir Ivanov radni staž u Hrvatskoj.

Najviše invalida Domovinskog rata

Zadnjega dana lipnja u Hrvatskoj je živjelo 1.233.508 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 2553 kune. Među njima su i 93.062 hrvatskih branitelja, pripadnika HVO-a te vojnih osoba, policijskih službenika i službenih osoba. Nije tajna kako te kategorije, posebice ona braniteljska s visokim invalidskim i obiteljskim mirovinama, podiže sveukupni prosjek. Naime, običnih umirovljenih branitelja svega je 959 te oni u prosjeku ostvaruju 2864 kune. Najviše je invalida Domovinskog rata, pa tako njih 56.174 ostvaruju mjesečno 5397 kuna. Obiteljska mirovina je najveća i u prosjeku 6661 kunu dobivaju 14.233 osobe iz braniteljske kategorije.

Prosječna mirovina vojnih osoba, policijskih službenika i službenih osoba iznosi 3688 kuna, a dijeli se također u tri kategorije. I ovdje ih najviše prima onu invalidsku koja za njih 8597 iznosi 3368 kune. U starosnoj ih je 5311, a mirovina je 4223 kune u prosjeku, dok obiteljsku od 3596 kuna prima 1006 osoba. Najniže mirovine ostvaruju nekadašnji pripadnici Hrvatskog vijeća obrane među kojima je najviše invalida - 6069 osoba ostvaruje mjesečnih 2960 kuna, dok 713 korisnika obiteljske ima 2995 kuna prosječne mirovine.

Podaci su to iz najnovijeg broja Statističkih informacija koje je objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji otkrivaju da je osiguranika u lipnju bilo 1.554.821, i ako se uzme da je bilo 1.233.508 umirovljenika, omjer je tako 1,26 zaposlen na jednog umirovljenika, a taj alarmantni podatak ozbiljno upozorava na urušavanje mirovinskog sustava.

Kada je o životnoj dobi riječ, prosječnom umirovljeniku nedostaje osam mjeseci do 71. rođendana, a naše umirovljenice u prosjeku su od muških starije godinu dana.

Statistika kaže da je Hrvatska u prvih šest mjeseci dobila 20.004 nova umirovljenika, pri čemu je trećina starosnih. Zbog smrti mirovinu je u istom razdoblju prestale su primati 22.594 osobe. Također, rashodi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za mirovine i mirovinska primanja u prvih šest mjeseci iznosili su 19.379.569.412 kuna ili 4 posto više u istom razdoblju prošle godine.

Gotovo 100.000 ljudi ima mirovinu manju od 500 kuna

Statistički podaci o isplaćenim mirovinskim isplatama iz mirovinskog sustava za lipanj, kažu da 95.398 običnih umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna, odnosno u prosjeku 232 kune.

Mirovinu visine od 2000 do 2500 kuna ostvaruje 213.001 umirovljenik s prosjekom od 2204 kune, dok mirovinu od 500 do 2000 kuna ima čak 383.495 umirovljenika.

S druge strane, 8993 umirovljenika lagodno je moglo živjeti, jer im je na račun sjelo više od 8000 kuna.

Da je nešto u sustavu trulo najbolje govori i podatak da je 259.516 umirovljenika mlađe od 65 godina, kolika je danas dobna granica za odlazak u mirovinu. U taj broj nisu uključeni hrvatski branitelji, pripadnici HVO-a te vojne osobe, policijski službenici i službene osobe. Također, HZMO bilježi ukupno 171.385 korisnika kojima je mirovina priznata prema međunarodnim ugovorima, definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju. Toliko umirovljenika u Hrvatskoj mirovine prima iz inozemstva, bez čega je onda broj umirovljenika prema ZOMO-u manji od milijun. Gledano tako, i prosječna mirovina je veća te iznosi čak 300 kuna više, piše Glas Slavonije.