UPUTNICE I ZA PRIVATNIKE

HZZO tek računa troškove, šefovi bolnica: Još nam ne treba pomoć

Odluka o slanju onkoloških pacijenata privatnicima o državnom trošku jednoglasno je prihvaćena na ovotjednom sastanku GSV-a

Ilustracija/Vili Beroš

 Nikolay Doychinov/AFP/Ronald Gorsic/CROPIX

Ministarstvo zdravstva zatražilo je od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da utvrdi stanje kapaciteta za zbrinjavanje onkoloških bolesnika i razmotri dodatno ugovaranje postupaka za njih s privatnim zdravstvenim sektorom.

Kako je Jutarnji najavio, ovakva odluka donesena je na Gospodarsko-socijalnom vijeću gdje je jednoglasno zaključeno da se pacijentima zbog smanjenja hladnog pogona u javnim bolnicama, uzrokovanih covid-krizom, omogući liječenje na uputnicu preko HZZO-a i u privatnim ustanovama.

Udruga pacijenata podržava ovakvu odluku, sindikati i poslodavci također, no u HZZO-u su više nego skeptični. U bolnicama pak kažu da u ovom trenutku pokrivaju sve onkološke bolesnike, kao što su to uspjevali i u drugom valu, kad je u najgorim trenucima bilo tri tisuće hospitaliziranih zbog covida. Na jučerašnji dan u bolnicama je bilo 1940 covid-pacijenata, od čega njih 254 na respiratoru.

Vili Beroš, ministar zdravstva, kaže da je, s obzirom na sve veće opterećenje zdravstvenih ustanova u mreži javnog zdravstva, od iznimne važnosti i u ovom trenutku omogućiti pravodobnu dostupnost zdravstvene zaštite, posebice onkološkim bolesnicima.

- Slijedimo dobru praksu iz proljetnog vala, kad smo omogućili dostupnost zdravstvene zaštite takvim bolesnicima i u privatnim ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-om.

Onkološki bolesnici

I u ovom trenutku rast broja novozaraženih ukazuje na dodatno opterećenje sustava koji traži našu potpunu pripravnost - kaže Beroš i zaključuje da je Ministarstvo zdravstva, u tom smislu, uputilo zahtjev HZZO-u da u realnom vremenu analizira odnos kapaciteta i potreba za dijagnostičkim pregledima i zahvatima onkoloških pacijenata, na temelju čega će se odrediti daljnji tijek aktivnosti.

Iz HZZO-a neslužbeno doznajemo kako će analizu napraviti, što znači da će od svih bolnica zatražiti da pod hitno pošalju svoje kapacitete i mogućnosti. No, isto tako napominju da se onkološki bolesnici, zbog specifičnosti bolesti, liječe u javnom sustavu te da rijetko tko od privatnika ima takve mogućnosti. Uostalom, navode, privatnici nemaju kapacitete ni bolničke krevete.

Jedan od glavnih problema s kojima se HZZO suočava su financije, jer bi plaćanje privatnicima bio dodatni trošak s obzirom na to da se već plaća avansno bolnicama, čak i za pretrage i postupke koji nisu hitni, iako se ne obavljaju. Koliko bi dodatno ugovorene usluge povećale deficit u zdravstvu, tek treba izračunati.

Iz bolnica pak navode da hitni program i onkologija funkcioniraju uredno.

- Dopis još nismo dobili, a kada stigne, dat ćemo sve traženo. Za sada imamo dovoljno kapaciteta za onkološke bolesnike, i niti jedan takav naš pacijent nije ostao bez usluge. Nismo takav slučaj imali tijekom cijele epidemije - kaže Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice. I iz KBC-a Zagreb dobivamo isti odgovor; onkološki bolesnici su zbrinuti, kao i svi hitni, tako da im još ne treba pomoć privatnika.

Ipak, svi se ograđuju riječima da je nemoguće predvidjeti tijek epidemije, odnosno priljev covid-pozitivnih pacijenata s obzirom na rekordne brojeve novozaraženih na dnevnim razinama, od kojih će zasigurno dobar dio završiti u bolnici.

Moguća korupcija

Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske Udruge za promicanje prava pacijenata, kaže kako su oni još prošle godine dali takav prijedlog, i to ne samo zbog epidemije nego zbog smanjenja lista čekanja.

- Mi smo u situaciji da nam je zdravstvena zaštita dijelom nedostupna. Naime, imamo za neke postupke toliko duge liste čekanja da se to uopće listom ne može zvati, nego nemogućnošću ostvarivanja prava - govori Karačić.

Do sada su, navodi Karačić, bile moguće neke pretrage kod privatnika, ali određen broj uputnica se izdavao.

- Jedino oko čega sam skeptična jest pitanje na koji način će se birati ustanove koje će dobiti ovo partnerstvo. Ne bi bilo dobro da se zbog poznanstva s ministrom ili ravnateljem HZZO-a nekom privatniku odobri pružanje usluga na uputnicu, a nekima ne - smatra Karačić i zaključuje da će se tako i smanjiti eventualni sukobi interesa za liječnike koji rade u privatnom i javnom sektoru.

Što se privatniika tiče, neki su potpuno spremni i žele na ovaj način biti dio zdravstvenog sustava i smatraju da uz njihovu pomoć mogu puno napraviti po pitanju lista čekanja. Ipak, postoje oni koji nam tvrde da im se po cijenama koje HZZO isplaćuje bolnicama ne bi isplatilo raditi.

image

Davor Vagić

Ivana Nobilo/Cropix

Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice:

"Za sada imamo dovoljno kapaciteta za onkološke bolesnike, niti jedan takav naš pacijent nije ostao bez usluge. Nismo nijedan takav slučaj imali tijekom cijele epidemije. Predočit ćemo HZZO-u sve podatke".

image

Jasna Karačić

Jasna Karačić, predsjednica Udruge pacijenata:

"Mi smo u situaciji da nam je zdravstvena zaštita dijelom nedostupna. Jedino oko čega sam skeptična jest pitanje na koji način će se birati ustanove koje će dobiti ovo partnerstvo. Nadam se da neće biti nepotizma".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 01:12