Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) dali su potporu reformi strukovnog obrazovanja uoči sutrašnje tematske sjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
Pozdravljaju ključne točke reforme - modernizirati zastarjele strukovne programe koje pohađa 70 posto srednjoškolaca, pojačati izbornost (modularnost) programa i u četverogodišnjim strukovnim školama izjednačiti satnicu iz ključnih predmeta za državnu maturu, a to su matematika, hrvatski i strani jezik, sa satnicom u gimnazijama, u cilju umanjenja razlika prilikom polaganja ispita mature.
Konkretno, plan je uvećanje tjedne satnice hrvatskog jezika na po četiri sata u strukovnim školama, i to u svim razredima, matematike na 4+4+3+3 i stranog jezika na tri sata tjedno u sve četiri godine. Međutim, zbog novog koncepta modularne nastave, koji podrazumijeva da pojedini predmeti poput fizike, kemije, biologije te politike i gospodarstva više ne postoje u strukovnim školama kao obavezni, nego bi bili integrirani u izborne module, a primjerice predmetu povijesti prepolovila bi se satnica, među predmetnim nastavnicima postoji otpor reformi.
Iz HUP-a poručuju - reforma strukovnog obrazovanja nema alternative.
- Danas, kada su zadovoljeni brojni preduvjeti, materijalni i tehnički, da novi kurikulumi zamijene one koji već desetljećima mlade uče nerelevantnim i zastarjelim znanjima i vještinama, javljaju se partikularni interesi pojedinaca i grupa koji bi zaustavili reformu, stavljajući vlastiti interes ispred gospodarstva, time i društva. Zaustavljanje reforme predstavlja opasnu igru sudbinama mladih i sudbinom gospodarstva - kaže član izvršnog odbora HUP-a Mislav Balković. Potporu reformi bazira na činjenici da je usklađenost znanja i vještina mladih s potrebama poduzetnika i poslodavaca ključni zahtjev budući da obrazovanje kao javna usluga ne bi trebala biti sama sebi svrha. Zbog toga je, napominje, obrazovanje i financirano novcem poreznih obveznika, i to na razini od oko 10,7 posto ukupnih proračunskih izdataka, što je više od prosjeka država EU (9,5 posto).
- Struktura novih kurikuluma kvalitetnije odgovara potrebnim znanjima i vještinama, što je godinama bio zahtjev poslodavaca. S druge strane, kurikulumi jačaju obvezne općeobrazovne sadržaje i time daju priliku mladima da upišu visoko obrazovanje - kaže Balković, uz podatak da 57 posto strukovnjaka danas upisuje visoko obrazovanje, a njihov interes za studiranje je veći od 70 posto, ali ih stari strukovni kurikulumi nisu pripremili za polaganje mature.
Podršku reformi daje i Siniša Kosić, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijski sindikat: - Strukovno obrazovanje kičma je naše industrije. Pritisci konkurenata iz EU su toliko veliki da nemamo svijetlu budućnost bez konkurentnih radnika, koje danas teško dobijemo iz javnog obrazovanja. Naša industrija se stalno mijenja, učimo nove vještine, preuzimamo nove poslove, uvodimo novu tehnologiju. To je stalna osobna prilagodba jer takav je svijet u kojem živimo. Svi to moramo razumjeti i prigrliti reforme, a ne ih podržavati samo ako se ne događaju u našem dvorištu.
Ivan Vrdoljak, predsjednik Uprave Metal producta, apelira na nedostatak kvalitetnog visokoobrazovanog kadra. - Tehnologija nas tjera u tom smjeru pa pozdravljamo promjene u strukovnom obrazovanju koje će omogućiti da dobijemo više visokoobrazovanih stručnjaka koji često dolaze upravo iz strukovnih škola - kaže.
U projekt modernizacije strukovnog obrazovanja - koji kao i kod svake reforme školstva prate pokušaji destrukcije - dosad je uloženo 17,7 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda.
