ESKALACIJA SUKOBA

HUBOL javno objavio koliko je novca završilo na računu Udruge poslodavaca u zdravstvu!

Uplaćena sredstva, navode liječnici, mogla su financirati opremu poput inkubatora, PET/CT-a i magnetskih rezonanci

Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika

 Vanesa Pandzic/Cropix
Uplaćena sredstva, navode liječnici, mogla su financirati opremu poput inkubatora, PET/CT-a i magnetskih rezonanci

Više od 2,5 milijuna eura javnog novca završilo je u posljednjih pet godina na računu Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ), tvrdi Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), koja je posljednjih mjeseci od bolnica, domova zdravlja i drugih javnih ustanova prikupljala podatke o uplatama prema toj udruzi.

Prema podacima koje je HUBOL prikupio i dostavio medijima, javne zdravstvene ustanove od 2021. do 2025. godine UPUZ-u su ukupno uplatile 2.563.694 eura kroz članarine, kotizacije i druge troškove.

U HUBOL-u tvrde da je riječ o novcu koji je mogao biti uložen u opremu, dijagnostiku, liječenje pacijenata ili edukaciju zdravstvenih djelatnika. U priopćenju navode kako bi se za isti iznos moglo kupiti pedesetak suvremenih inkubatora za prijevremeno rođene bebe, PET/CT uređaj za jug Hrvatske ili dvije magnetske rezonance.

– Dok građani organiziraju humanitarne akcije za kupnju osnovne medicinske opreme, milijuni eura odlaze privatnoj interesnoj udruzi ravnatelja – poručuju iz HUBOL-a.

Najviše novca UPUZ-u uplatio je Klinički bolnički centar Split, ukupno 101.826 eura u pet godina. Odmah iza njega nalazi se KBC Rijeka sa 97.085 eura, dok je Klinička bolnica Dubrava u istom razdoblju uplatila 63.758 eura.

Među ustanovama s najvećim izdvajanjima nalaze se i Opća bolnica Varaždin s gotovo 50 tisuća eura, Klinička bolnica Sveti Duh s nešto više od 49 tisuća eura te Opća bolnica Zadar, koja je UPUZ-u isplatila 47.802 eura.

image

Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu

Robert Fajt/Cropix

Više od 40 tisuća eura uplatile su i Opća bolnica Pula te Opća bolnica „Dr. Josip Benčević” iz Slavonskog Broda. Klinička bolnica Merkur izdvojila je gotovo 36 tisuća eura, dok je Opća bolnica Šibensko-kninske županije uplatila nešto manje od tog iznosa.

Na popisu većih uplata nalaze se i Nacionalna memorijalna bolnica „Dr. Juraj Njavro” Vukovar s gotovo 34 tisuće eura, Opća bolnica Dubrovnik s više od 33 tisuće eura te Dom zdravlja Zagreb – Centar, koji je uplatio nešto više od 33 tisuće eura.

Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić” Sisak izdvojila je više od 31 tisuće eura, a Dom zdravlja Karlovačke županije oko 31 tisuću eura.

HUBOL pritom posebno problematizira činjenicu da je UPUZ privatna interesna udruga, a ne javna institucija. Tvrde da odluke o članstvu zdravstvenih ustanova uglavnom donose ravnatelji, dok troškove članarina i drugih izdvajanja snose same ustanove, odnosno javni zdravstveni sustav.

Dodatno upozoravaju i na, kako navode, opstrukciju pristupa informacijama. Dio bolnica, domova zdravlja i zavoda mjesecima odbija dostaviti podatke o uplatama prema UPUZ-u za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Među ustanovama koje su, prema tvrdnjama HUBOL-a, odbijale dostaviti podatke nalaze se bolnice u Karlovcu, Sisku i Vinkovcima, kao i domovi zdravlja Zagreb – Istok, Zagreb – Centar i Splitsko-dalmatinske županije.

U HUBOL-u tvrde da dio ravnatelja pokušava opravdati uplate tvrdnjom da su članarine financirane iz „vlastitih prihoda” ustanova. No iz liječničke udruge poručuju kako ni takvi prihodi nisu privatni novac ravnatelja, nego sredstva ostvarena unutar javnog zdravstvenog sustava.

UPUZ se, s druge strane, brani tvrdnjama da je riječ o zakonitom i transparentnom financiranju te da članice za članarinu dobivaju pravnu i ekonomsku podršku, stručne analize, krizno komuniciranje i sudjelovanje u pregovorima s Vladom.

Sukob između dvije organizacije dodatno je eskalirao prošlog tjedna nakon što je UPUZ javno optužio HUBOL da destabilizira zdravstveni sustav i štiti uske cehovske interese liječnika.

U priopćenju koje je UPUZ-HR poslao medijima navodi se da HUBOL djeluje kao „borbeno krilo Hrvatske liječničke komore” te da godinama blokira ključne reforme zdravstva.

image

krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore

Vanesa Pandzic/Cropix

Iz UPUZ-a su pritom branili zakonitost financiranja svoje udruge, tvrdeći da je članarina dobrovoljna i iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku ustanove.

UPUZ je objavio i podatak da je njihov ukupni proračun u 2024. iznosio oko 947 tisuća eura, od čega polovica dolazi iz članarina, a ostatak iz projekata i drugih aktivnosti. Navode da njihove članice zauzvrat dobivaju pravnu i ekonomsku podršku, analize propisa, krizno komuniciranje i sudjelovanje u kolektivnim pregovorima s Vladom.

Istodobno su iz UPUZ-a oštro napali Hrvatsku liječničku komoru i HUBOL zbog visine članarina koje plaćaju liječnici. Tvrde da HLK godišnje od članarina uprihodi više od šest milijuna eura te da HUBOL nikada nije problematizirao takvo financiranje.

UPUZ je u priopćenju također ustvrdio kako HUBOL zagovara modele koji vode prema „tihoj privatizaciji zdravstva”, dok oni sami tvrde da štite javni sustav i interese zdravstvenih ustanova.

Na to je HUBOL odgovorio novim priopćenjem u kojem dodatno problematizira financiranje UPUZ-a javnim novcem i transparentnost cijelog sustava.

Iz HUBOL-a poručuju kako javnost ima pravo znati koliko se novca iz zdravstvenog sustava izdvaja za interesne udruge ravnatelja te najavljuju daljnje objave podataka o financiranju UPUZ-a.

Odgovor HUBOL-a

Nakon HUBOL-ove objave, UPUZ SE ponovno oglasio priopćenjem u kojem tvrdi da se „netočnim interpretacijama” pokušava diskreditirati legitimno pravo zdravstvenih ustanova na udruživanje.

Iz UPUZ-a poručuju da je riječ o udruzi koja već 30 godina djeluje na temelju ustavnog i zakonskog prava poslodavaca na udruživanje te odbacuju tvrdnje da je riječ o spornoj ili netransparentnoj organizaciji.

U novom priopćenju posebno naglašavaju da slična udruženja postoje u gotovo svim europskim državama, uključujući Sloveniju, Njemačku, Francusku, Italiju i Švedsku, gdje javne i privatne zdravstvene ustanove također imaju svoja reprezentativna udruženja.

- Ukidanjem UPUZ- a Hrvatska bi bila jedina zemlja u Europi koja nema udruženje koje osigurava stabilnost, koordinaciju i učinkovito zastupanje interesa zdravstvenih institucija”, navode iz udruge.

UPUZ pritom tvrdi da HUBOL manipulira ukupnim iznosom uplata od 2,5 milijuna eura jer se radi o zbirnom iznosu kroz pet godina i velik broj ustanova. Navode kako njihov model članarine u prosjeku iznosi oko 248 eura mjesečno po članici te ga opisuju kao „najjeftiniji stručni servis” za zdravstvene ustanove.

Ponovno ističu i da članstvo nije obvezno, nego dobrovoljno te da odluku o članstvu donose uprave zdravstvenih ustanova u skladu sa zakonom.

U priopćenju detaljno opisuju i što članice dobivaju zauzvrat: pravnu i ekonomsku podršku, analize propisa, krizno komuniciranje, sudjelovanje u projektima i zakonodavnim radnim skupinama te pomoć u kolektivnim pregovorima.

Navode i konkretan primjer iz 2025. godine kada je, prema njihovim tvrdnjama, nakon zajedničkog djelovanja ravnatelja preko UPUZ-a i razgovora s Ministarstvom zdravstva bolnicama vraćen ranije smanjeni limit HZZO-a, a potom dodatno povećan za 10 posto, što je zdravstvenom sustavu donijelo oko 30 milijuna eura više mjesečno.

- Stoga je netočno prikazivati UPUZ-HR kao trošak sustava, jer se radi o udruzi koja aktivno doprinosi njegovoj stabilnosti i funkcionalnosti - poručuju.

UPUZ je ponovno prozvao i Hrvatsku liječničku komora, tvrdeći da raspolaže deset puta većim proračunom od njihove udruge, odnosno s gotovo 25 milijuna eura u pet godina, pri čemu se financira kroz obvezne članarine liječnika.

Iz udruge tvrde da HUBOL ne problematizira financiranje HLK-a zato što su čelni ljudi HUBOL-a, kako navode, interesno povezani s Komorom.

U završnici priopćenja UPUZ-HR optužuje HUBOL da pokušava izvršiti pritisak na ravnatelje kako bi istupili iz udruge te tvrde da je krajnji cilj „ušutkati” UPUZ i ostaviti HUBOL i HLK kao jedine relevantne aktere u zdravstvenom sustavu.

Iz HUBOL-a su ranije tvrdili da javne zdravstvene ustanove ne bi smjele financirati privatnu interesnu udrugu ravnatelja novcem koji bi, prema njihovu mišljenju, trebao biti usmjeren na pacijente, opremu i zdravstvene radnike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. travanj 2026 14:27