ZAGREB - Reklame koje Hrvatska televizija emitira u najgledanijem terminu od 18 do 22 sata više neće smjeti trajati dulje od četiri minute u jednom satu. Vladin je to prijedlog iz novog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), koji su Banski dvori danas uputili u saborsku proceduru.
Temeljem tog zakona, trajanje reklama izvan udarnog termina ograničava se na devet minuta tijekom jednog sata. Ipak, te odredbe neće na snagu stupiti preko noći, jer se Prisavlju daje prijelazno razdoblje od godinu dana, tijekom kojeg će promidžbene poruke u udarnom terminu od 18 do 22 sata moći trajati šest minuta u jednom satu programa.
HTV će ubuduće promidžbenim porukama moći prekidati i igrane filmove, ali samo jednom tijekom trajanja filma. S druge strane, na specijaliziranim televizijskim kanalima, koje će HRT uskoro pokrenuti, uopće neće smjeti biti reklamnih poruka. Novim se zakonom zabranjuje i regionalno emitiranje reklamnih poruka, jer se promidžbene poruke neće smjeti vrtjeti odvojeno po regijama.
"Novi Zakon o HRT-u usklađen je sa Zakonom o elektornskim medijima i odlukama Vlade o državnim potporama“, kazao je Božo Biškupić, ministar kulture.
Novim se Zakonom o HRT-u, dodaje Biškupić, ne uređuje unutarnje ustrojstvo javnog sevisa, već će se ono urediti Statutom. Ipak, Zakon propisuje da će HRT imati Upravu sastavljenu od predsjednika i dva člana, zatim Nadzorni odbor od pet članova i Programsko vijeće od 11 članova. Stupanjem na snagu novog zakona Josip Popovac, v.d. ravnatelja HRT-a, postat će privremeni glavni ravnatelj. Pristojba koju građani plaćaju HRT-u ostaje na sadašnjoj razini.
Jedna od novina novog zakona je i obveza da hrvatska glazba mora činiti najmanje 40 posto glazbenog sadržaja na HRT-u. Vlada je time očito izašla u susret zahtjevma domaćeg glazbenog lobija koji se stalno žali na nedovoljnu zastupljenost u programima "dalekovidnice“.
Biškupšić je upozorio i da Vlada nije zadovoljna programom restrukturiranja koje joj je uputio HRT, zbog čega ga je na prošlotjednoj zatvorenoj sjedenici i odbila.
"HRT mora izraditi kvalitetan i solidan plan restrukturiranja da bi se uopće mogao sklopiti ugovor s tom kućom“, poručio je Biškupić.
Vlada je danas usvojila i odluku o osnivanju Odbora za pripremu i praćenje posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Tim će odborom predsjedati Gordan Jandroković, ministar vanjskih psolova, a u njemu će biti i ministri Ivan Šuker, Darko Milinović, Branko Vukelić, Tomislav Karamarko, Božidar Kalmeta, Radovan Fuchs, Božo Biškupić i Marina Matulović - Dropulić. Osim njih, u Odboru će biti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, ali i Josip Buljević, ravnatelj SOA-e.
Premijerka Jadranka Kosor izvijestila je danas i o uštedama koje su ostvarene uvođenjem kartica za plavi dizel. Prema njenim riječima, od početka primjene te odluke 1. srpnja, ostvarene su uštede u iznosu od 105 milijuna kuna, a potoršnja plavog dizela smanjena je za 34.000 tona. Do kraja godine, tvrdi Kosor, očekuje se smanjenje potrošnje tog energenta za ukupno 45.000 tona.
Banski su dvori izdali i jamstva Erste banci u iznosu od 1,03 milijarde kuna, i to za kreditno zaduženje Hrvatskih voda. Tim će se novcem financirati 305 projekata, ukupne vrijednosti 2,4 milijarde kuna, čime će se osigurati, tvrdi Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja, nastavak posla za oko 3.000 radnika.
Kosor: Pregovori s EU ulaze u završnicu
Vlada je dana susvojila izjavu o Izvješću o napretku Hrvatske, koji je Europska komisija predstavila ovih dana, u koem je izrazial zadovoljstvo ocjenama koje su nam dali eurokrati.
„To su ocjene koje nas ohrabruju. Istodobno, to dokazuje su naši pregovori ušli u samu završnicu“, poručila je premijerka Jadranka Kosor, zahvalivši Europskoj komisiji na dosadašnjim savjetima.
Dodala je kako Vlada ostaje odlučna u ispunjavanju svih mjerila za zatvranje pregovora, psoebno u poglavljima Tržišno natjecanje i Pravosuđe. Vlada očekuje da će Hrvatska pregovore s EU-om zaključiti sljedeće godine.