ZAGREB - Hrvatski telekom do daljnjeg odustaje od ulaganja u projekt razvoja širokopojasnog interneta, za koji su u sljedećih deset godina planirali izdvojiti čak deset milijardi kuna. Trebala je to biti jedna od najvećih investicija u domaće gospodarstvo, ali od svega, čini se, neće biti ništa.
- Stalno nailazimo na birokratske prepreke. Spor i skup postupak izdavanja dozvola za gradnju, nesređeno stanje zemljišnih knjiga, kompleksni vlasnički odnosi nad nekretninama te nejasni propisi samo su neki od problema što su nas nagnali da odustanemo od ulaganja - kažu u Odjelu za odnose s javnošću HT-a.
Hrvatska je po pitanju primjene i brzine širokopojasnog interneta na europskoj listi ispod prosjeka. Naime, prema posljednjim podacima ITIF-a i njihova Broadband Rankingsa, Hrvati imaju jedan od najskupljih i najsporijih pristupa širokopojasnom internetu, zbog čega uopće nismo atraktivna sredina za poslovanje.
Prema ITIF-ovoj ljestvici, prosječna brzina broadbanda u Hrvatskoj je oko dva megabita u sekundi (2 Mbps), dok je, primjerice, u Finskoj, koja ima najbrži broadband u Europi, ta brojka deseterostruko veća i iznosi 22 Mbps.
Zaostatak za EU
U tome smo na začelju ljestvice, a po visokim smo cijenama među prvima. Prosječna cijena jednog megabita u sekundi u Europi iznosi oko 18 kuna, a u Hrvatskoj je oko 100 kuna.
To je samo još jedan pokazatelj potpunog ignoriranja i nepoticanja tehnološke industrije u Hrvatskoj, iako svi trendovi potvrđuju da upravo razvoj te industrije u svim zemljama bitno utječe na rast BDP-a.
Svjetski prosjek rasta BDP-a koji ima direktnu vezu s razvojem tehnologije iznosi sedam posto, a u sljedećih deset godina predviđa se da će taj postotak narasti čak do 20 posto.
- Bolji i brži internet znači da se širi broj usluga koje se nude na tržištu. Veći broj usluga koje građani kupuju znači oporavak gospodarstva. Želimo brži broadband, ali moramo uložiti znatno više truda nego dosad - istaknuo je Mario Weber iz Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM).
Apsurdne cijene
Zanimljivo je da kod nas najveći dio troška postavljanja nove optike otpada na iskopavanje kanala. Problem je i kronična neorganizacija s lokalnom samoupravom. U HAKOM-u tvrde da operateri često niti ne znaju da se u nekim gradovima rade iskopi zbog, primjerice, plinovoda ili struje i tako propuštaju priliku, kad se već raskopavaju ulice, da se iskopaju kanali za njihovu mrežu.
Finska vs. Hrvatska u internet brojkama
Finska
22 megabita u sekundi brzina je broadbanda u Finskoj, koja ima najbrži internet u Europi prema podacima ITIF-a i njihova Broadband Rankingsa
18 kuna iznosi prosječna cijena jednog megabita u sekundi u Europi
Hrvatska
2 megabita u sekundi prosječna je brzina broadbanda u Hrvatskoj, koja je po brzini nterneta na europskom začelju
100 kuna prosječna je cijena jednog megabita u Hrvatskoj. Među najskupljima smo u Europi