SUKOB U KOALICIJI

HSLS, HDSSB, HDS i SDSS neće glasati za HNS-ov zakon o najmu stanova

Zakon koji je izrađen u ministarstvu HNS-ovca Predraga Štromara stavljen je na led jer dio koalicije neće glasati za njega ako se temeljito ne izmijeni
 Goran Mehkek / CROPIX

Zbog izmjena Zakona o najmu stanova, osmišljenog u HNS-ovom resoru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, zakuhalo je u vladajućoj koaliciji. Naime, kako je prozvan u kuloarima, Zakon o deložaciji, predviđa da se 1. rujna 2023. godine stanovi u kojima žive zaštićeni najmoprimci vrate vlasnicima, što za oko 9000 građana znači da će ostati bez krova nad glavom.

SDSS, HDS, HSLS i HDSSB poručuju da ne dolazi u obzir da glasaju za ovakav zakon, a nezadovoljstvo iskazuju i predstavnici ostalih manjina. Dan prije glasanja SDSS-ov Milorad Pupovac, ali i Klub HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a poručili su da je zakon nepravedan prema najmoprimcima i zatražili ozbiljnu doradu. Glasovanje o zakonu je odgođeno, a on je privremeno stavljen na led, navodno, na iznenađenje Ministarstva graditeljstva.

Sukob interesa

Sjenu nad zakonom donio je Hrvatski savez udruge stanara (HSUS), koji je državnog tajnika Željka Uhlira zbog sukoba interesa prijavio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. HSUS smatra da je zakon kontaminiran jer sama obitelj Željka Uhlira, glavnog inicijatora zakona, ima dva stana u kojemu žive zaštićeni najmoprimci. Uhlir se pravda da se novi zakon ne bi odnosio na njegove najmoprimce jer vlasništvo dijeli s Ministarstvom državne imovine.

Iz HSUS-a podsjećaju da je Željko Uhlir prije četiri mjeseca u priopćenju, ali i na sjednici Odbora za pravosuđe tvrdio da nema veze sa stanovima sa zaštićenim najmoprimcima, a onda su dokumenti razotkrili da nije govorio istinu. Ne tako davno, 20. veljače iz Ministarstva graditeljstva izdali su priopćenje da ne vide ništa sporno u ulozi Željka Uhlira i da je on “vlasnik nekoliko stanova i niti u jednom od njih ne žive zaštićeni najmoprimci”.

Kritičari unutar vladajuće koalicije nisu se smekšali. Inzistiraju da se zakon povuče i izradi novi sa stvarnim rješenjima, reći će Darinko Kosor i otkriti kako očekuje da će ovih dana sjesti s partnerima i uspjeti postići dogovor da se ide u treće čitanje.

Nije realno, kaže on, da se u “tjedan dana prijepori ovoga prijedloga isprave jer primjedbe nisu stvar zareza, nego kako u zakon ugraditi stvarnu zaštitu zaštićenih najmoprimaca. Ne može rješenje biti u deložaciji zaštićenih najmoprimaca”.

Koalicijski amandmani

Milorad Pupovac pripremio je tri amandmana; traži da se u zakonu precizira mogućnost rješavanja problema za svakoga zaštićenog najmoprimca, da se eksplicitno kaže da onaj tko ima vikendicu, ne znači da ostaje bez statusa zaštićenog najmoprimca te da jedinice lokalne samouprave preuzmu brigu za stambeno zbrinjavanje socijalnih slučajeva. Pupovac upozorava i na to da prednost pri kreditiranju ne znači ništa jer mnogi uopće nisu kreditno sposobni.

Inventura stanova

“Mi za ovakav zakon glasati nećemo. Ako ga žele izglasati, neka ide njima na dušu”, kazao je Branko Hrg, koji ipak vjeruje da će u međusobnom dogovoru s HDZ-om i HNS-om postići ravnotežu između vlasnika i najmoprimaca.

Prema Hrgu, rješenje “nije tako komplicirano kao što nas pokušavaju uvjeriti”: vlasnike treba obeštetiti, oni moraju imati pravo povratka u stanove, ali pod uvjetom da najmoprimcima država osigura adekvatni stan s pravom otkupa po povlaštenim cijenama kakvo su imali i oni u društvenim stanovima.

Ako vlasnici žele prodati stan, najmoprimci ih mogu otkupiti po privilegiranoj cijeni, a razliku do tržišne cijene trebala bi im namiriti država.

Kritičari traže da se osnuje povjerenstvo koje će napraviti inventuru - “to su priče za malu djecu - da je to velik posao. Nije. Moramo znati o kakvom se točno fondu radi. Želimo prije bilo kakve odluke znati kakvo je činjenično stanje, a ne ljude bacati na ulicu”, opominje Hrg.

Oponenti drže da je ono što ministarstvo nudi - bacanje prašine u oči: program POS-a i subvencioniranih stambenih kredita, pravo prvokupa stanova i prvonajma POS-a, prednosti pri upisu u starački dom. Dapače, potonje Goran Dodig smatra tužnim: “ne znam kako to uopće netko može smatrati rješenjem. Ovim zakonom Vlada samo pere ruke i nepravde stare 70 godina riješila bi tako da ih samo prebaci na drugi sloj građana”.

Na pitanje koliko su spremni “zaratiti” s HDZ-om i HNS-om Dodig će reći: “Onoliko koliko ima smisla, a ima smisla boriti se za pravedniji zakon”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 01:18