Ako se prisjetite da je hrvatska inflacija u svibnju 2023. dosegla 8,3 posto, onda se čini da je spuštanje stope rasta cijena u RH na svibanjskih 4,3 posto (prema metodologiji Eurostata) dobar put za istjerivanje sablasti koja nagriza kupovnu moć, odnosno životni standard. No, ako se vodi računa da je pad inflacije uslijedio nakon praktički dvogodišnjeg pritiska brutalnih poskupljenja, onda posebnu pozornost budi činjenica da smo u svibnju 2024. iznova imali drugu najvišu inflaciju u eurozoni.
Pozicionirali smo se odmah iza Belgije, gdje su cijene rasle 4,9 posto, dok smo u svibnju 2023. imali tek peti najviši rast cijena u eurozoni. Još od prosinca prošle godine čvrsto držimo jedno od dva prva neslavna mjesta po visini rasta cijena među članicama EU koje dijele valutu, euro. Slovačka, država s također nezavidnim statistikama inflacije, zadnji je put imala više stope, još u prosincu.
Sve bitnije pitanje
A visina hrvatske inflacije u odnosu na stope rasta cijena u drugim članicama postaje sve bitnije pitanje jer će, sudeći prema interpretacijama više konzervativnih poslovnih medija, Europska središnja banka već sljedeći tjedan početi spuštati temeljne kamatne stope, koje su zbog obračuna s inflacijom dosegnule rekordnu razinu od 4 posto. Drugim riječima, već od sljedećeg tjedna ESB popušta restriktivnost monetarne politike, a da u RH ne možemo biti sigurni je li se rast cijena doista zaustavio ili se ukorijenio te nam prijeti novi udar tijekom turističke sezone.
Prevladavajući je dojam ekonomskih stručnjaka da trend hrvatske inflacije jest nalik onome koji se prati na razini eurozone, ali se istovremeno čini da su hrvatski strukturni problemi, pogotovo ako se gleda učinkovitost tržišta, ipak među najtežima u eurozoni. Primjerice, inflacija je na razini eurozone najviše narasla zbog doprinosa rasta cijena u sektoru usluga, a ne više u statističkoj kategoriji hrane, alkohola i duhana ili energije. Tako je i u RH, prema podacima DZS-a, u svibnju u kategoriji usluga na godišnjoj razini zabilježen rast od 6,1 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli "samo" 3,2 posto, a energija 1,9 posto. Budući da je vrlo slična mjesečna očitanja, odnosno trend zabilježio Eurostat na razini eurozone, gdje je inflacija u svibnju ipak nešto ubrzala (s 2,4 na 2,6 posto), analitičari sada ocjenjuju da bi ESB ipak mogao biti malo oprezniji u dinamici daljnjeg spuštanja kamata do kraja godine nego što se moglo slutiti prema dosadašnjima najavama.
Rast cijena u eurozni usporava?
No, nije neizgledna ni varijanta u kojoj će rast cijena na razini eurozone malo dodatno usporiti, pa će ESB nastaviti s hrabrijim spuštanjem kamata, te bi se Hrvatska, kao država s dokazano žilavom inflacijom, mogla naći u nezavidnoj poziciji. Pokušaji kontrole cijena fiskalnom politikom teško mogu nadomjestiti monetarne operacije ESB-a, a mogu biti opasni za rast. "Još uvijek ustrajna inflacija cijena usluga jedan je od važnih razloga zbog kojega će se kamatne stope vjerojatno spuštati tek postupno s trenutne povišene razine", prognozirao je u govoru prije nekoliko dana guverner HNB-a Boris Vujčić.
Iako je Hrvatska članica eurozone i dužna je Eurostatu prijavljivati rast cijena prema tzv. HICP metodologiji (harmonizirani indeks potrošačkih cijena), naš Državni zavod za statistiku objavljuje podatke prema metodologiji koja je prilagođena specifičnostima hrvatske ekonomije, ali otežava međunarodne usporedbe. Metodologija koju primjenjuje DZS donosi niže službene podatke u stopama inflacije. Bilo kako bilo, DZS u svojem redovnom izvješću upozorava da su prema prvoj procjeni cijene "u svibnju 2024. u odnosu na svibanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku više za 3,3 posto, dok su u odnosu na travanj 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,1 posto". Nadalje, primjećuju da, gledano "prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,1 posto, za hranu, piće i duhan 3,2 posto, za energiju 1,9 posto, a za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 1,5 posto".