Palestinski predstavnik pri UN-u u Beču Salah Abdel Šafi ne može razumjeti zašto je vlada Hrvatske, zemlje koja je i sama proživjela rat boreći se za neovisnost, glasovala protiv UN-ove rezolucije o primirju u Gazi čime je "ohrabrila Izrael u činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima".
Za rezoluciju o humanitarnom primirju glasalo je prošli mjesec 120 zemalja, a protiv je bilo 14, među kojima i Hrvatska.
Šafi je razgovoru za Hinu iz svoga ureda u Beču kazao da je time Hrvatska bila među zemljama koje "dopuštaju masakr" i Izraelu daju "dozovolu za ubijanje".
To mu nije jasno jer Hrvatska sama prošla rat za neovisnost. "To je kranje razočaravajuće. Mi ne možemo razumjeti takvo hrvatsko ponašanje", rekao je.
Abdel Šafi od 2013. godine je predstavnik Palestine u Austriji te u Hrvatskoj i Sloveniji sa sjedištem u Beču. Ima i funkciju stalnog promatrača Palestine pri UN-u.
"Hrvatska je glasala protiv rezolucije o spašavanju života", napomenuo je.
Po palestinskim podacima, izraelska vojska je u četiri tjedna ubila više od 10.000 civila, od čega preko 4.000 djece. Glasnogovornik UNICEF-a, UN-ove agencije za djecu, rekao je da Pojas Gaze postao "najveće groblje djece na svijetu".
"Nevjerojatno da u 21. stoljeću zemlje glasuju protiv rezolucije o primirju kako bi se dostavila humanitarna pomoć. Kakvi to odgovorni političari daju dozvolu Izraelu da nastavi s ratnim zločinima? To nadilazi zdrav razum", rekao je Abdel Šafi.
Izraelski napadi na Gazu odogovor su brutalnu teorističku akciju Hamasa u Izraelu 7. listopada i pokolj 1400 izraelskih civila.
Šafi kaže kako je napad Hamasa, nakon kojeg je izraelska vojska krenula na Pojas Gaze, potrebno sagledati na objektivan način.
"Moram ponoviti našu poziciju, a to je da odbijamo bilo kakav napad na civile. Civili ne bi smjeli biti napadani jer je to protiv međunarodnog prava, a oni koji napadaju civile, bez obzira koje su nacionalnosti, trebaju odgovarati u skladu s međunarodnim pravom", rekao je.
Iako Hamasov terorizam osuđuje, Šafi i za to ima svojevrsno opravdanje.
"Događaj od 7.listopada nije izolirani događaj. Povijest nije počela tog dana. Povijest Bliskog istoka nije počela 7.listopada. Postoji pozadina, 55 godina (izraelske) okupacije, 15 godina blokade Gaze. Što Izrael očekuje? Da ljudi u Gazi bacaju cvijeće pred njih? Moramo dakle sagledati taj događaj u kontekstu onog što se događa tamo".
Oštra poruka hrvatskoj vladi
Zadnjih dana nije razgovarao s nikime iz hrvatske vlade.
"Nisam imao prilike, ali hoću. Poslat ćemo vladi poruku da smo potpuno razočarani i da ne možemo razumjeti takvu poziciju", rekao je.
Kaže da se u Gazi provodi genocid.
"Izrael provodi ratne zločine, masakr, nad civilima. Pravo na samoobranu na koje se Izrael nastoji pozvati nije licenca za ubijanje", napomenuo je Šafi.
Tvrdi da su Hrvatska i još tri zemlje EU-a (Austrija, Mađarska i Češka) odbijanjem primirja postali "suučesnici u zločinu".
Te su zemlje odbile UN-ovu rezoluciju jer nije eksplicitno spomenula Hamasove zločine. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da bi bilo „licemjerno” glasati rezoluciju u kojoj se ne navodi osuda terorističkog napada Hamasa na Izrael.
"Hrvatska preferira političko poziranje, umjesto spašavanje ljudskih života. Ta je rezolucija, naime, osudila napade na sve civile od 7. listopada, nebitno s koje strane".
Poručio je da će Palestina na međunarodnim sudovima tužiti i "suučesnike u zločinu".
"One ne mogu reći da nisu znale što se događa jer su masakri prenošeni na televiziji. Ovo je prvi put u modernoj povijesti da gledamo zločine uživo na televiziji. Upalite televizor i vidjet ćete što se događa u Gazi. Nitko kasnije ne može reći da nije znao. Kad se dogodio holokaust mnoge su zemlje rekle da nisu znale. Danas to ne vrijedi", rekao je.
Međunarodno pravo
Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Gary Koren rekao je u četvrtak hrvatskim novinarima da Izraelci "imaju pravo napadati civilnu infrastrukturu ako se koristi u vojne svrhe, što je i u skladu s međunarodnim pravom". Tvrdi da se ondje skrivaju borci Hamasa i da se Izrael bori protiv njih, a ne naroda.
Šafi napominje da se prema dopunjenom protokolu Ženevske konvencije "napad mora opozvati ili prekinuti ako postane jasno da cilj nije vojni ili da su gubici među civilnim stanovništvom prekomjerni u odnosu na predviđenu vojnu prednost".
Šafi je rođen u Gazi prije 61 godinu. "Naselje u kojem sam rođen, odrastao i živio, više ne postoji", rekao je.
Njegovi rođaci i bliski prijatelji nalaze se među 1,6 milijuna prisilno premještenih ljudi od ukupno 2,2 milijuna koliko ih živi u tom opkoljenom i skučenom prostoru, koje je već petanest godina pod blokadom izraelske vojske. Spas su potražili na jugu Pojasa Gaze.
"Sada žive u kući s 50 drugih ljudi i nemaju vode. Donose vodu s mora kako bi se prali, kuhaju na vatri dobivenoj od skupljenog drveća", kaže.
U Pojasu Gaze od 9.listopada nema struje, a od 35 bolnica njih 14 nije funkcionalno. Izrael je onemogućio i dopremu hrane, lijekova i goriva.
Abdel Šafi kaže da je među 200.000 porušenih kuća i njegova obiteljska kuća.
"U njoj nije bilo nikoga osim vrtlara koji, hvala Bogu, nije bio ondje u trenutku bombardiranja. Ta kuća, kao i četiri oko nje, čije ljude poznajem, nitko nije pripadnik Hamasa, a nisam ni ja", rekao je.
"To je naprosto osveta. Izrael misli da ima pravo to raditi", kazao je Šafi, dodavši da je Hamas 7. listopada ponizio izraelsku vojsku pa želi vratiti kredibilitet "osvećujući se civilima".
Dvije države
Šafi kaže da se Palestina zalaže za UN-ovo mirovno rješenje o uspostavi dviju međunarodno priznatih i suverenih susjednih država, Izraela i Palestine, u granicama iz 1967.
"Apsolutno. Ne trebamo otkrivati ništa novo za rješavanje ovog sukoba. Svaka zemlja na svijetu, osim sadašnje vlade Izraela, slaže se o rješenju o dvije države temeljem granica iz 1967.", rekao je.
Palestina se desetljećima nastoji izboriti za međunarodno priznanje, no mnoge zemlje se oglušuju na taj apel.
"Pitanje je zašto, ako se čitav svijet slaže oko tog rješenja, ono ne može biti sprovedeno. Zato što svijet ne pritišće Izrael da prihvati to rješenje", dodao je.
Kaže i da bi Hamas prihvatio takvo rješenje.
"Najlakši dio pregovora s Hamasom je postizanje konsenzusa u političkom aspektu. Hamas je zapravo u političkom programu potpisao prihvaćanje palestinskih granica iz 1967., premda je rekao da neće priznati državu Izrael. No time se ipak krenulo u dobrom pravcu jer države priznaju države, a ne priznaju ih političke stranke", rekao je Abdel Šafi.
"Ima stranaka u izraelskom parlamentu koje čak ne priznaju ni postojanje palestinskog naroda, ali nitko ne govori o tome. Netanyahu ne želi priznati palestinsku državu. Zašto je to u redu svijetu, a nije im u redu kada Hamas kaže da ne želi priznati Izrael?", zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....