HRVATSKO ZDRAVSTVO BOLJE OD BRITANSKOG Veliki napredak na ljestvici kvalitete

Da nije sve u novcu, potvrđuje najnovije izvješće Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa za prošlu godinu po kojem je Hrvatska sa 707 od ukupno mogućih 1000 bodova zauzela 16. mjesto među 35 europskih zemalja.

Nedvojbeno, riječ je o velikom pomaku na ljestvici ocjene učinkovitosti i kvalitete europskih zdravstvenih sustava od čak sedam mjesta u odnosu na godinu prije kad smo bili 23. od 37 zemalja.

Radi se o indeksu koji prati situaciju u zdravstvu i to po šest osnovnih kriterija.

Ocjenjuje se situacija s pravima pacijenata, dostupnosti zdravstvenih usluga odnosno pojedinih zahvata i dijagnostike, potom se ocjenjuju ishodi liječenja kao i dužina listi čekanja te situacija u prevenciji bolesti, potrošnja lijekova i njihova dostupnost.

Bolji od Britanije

Osim tih šest osnovnih parametara, svaki od njih ima još nekoliko ‘potpitanja’ odnosno ukupno se radi o 48 raznih ocjena koje primjerice uključuju pravo na drugo mišljenje, e-recepte, broj liječnika na 100.000 stanovnika, osiguranje od liječničkih pogrešaka, preživljavanje oboljelih od raka, dostupnost pametnih lijekova, učestalost MRSA-e infekcije u bolnicama, čekanje na nehitne operacije, zdravlje zubi, broj operacija sive mrene i slično.

Zanimljivo je da je u dijelu parametara koji se ocjenjuju Hrvatska bolja od nekih zemalja koje izdvajaju i pet puta više za zdravstvo po stanovniku pa je tako po dostupnosti zdravstvenih usluga čak ispred Norveške i Velike Britanije. Liste čekanja nisu ništa kraće u Austriji, Njemačkoj ili Portugalu negoli u hrvatskim bolnicama premda primjerice Nijemci izdvajaju za zdravstvo 3500 eura, a Hrvati 720. Možemo se pohvaliti da smo u vrhu ljestvice po e-receptima zajedno sa skandinavskim zemljama.

Potrošnja lijekova

Dapače, Hrvatsku se izrijekom hvali u izvješću - ‘premda je izdvajanje po stanovniku za zdravstvenu zaštitu skromno, primjenjuju vrlo napredne i skupe postupke, poglavito u tranplantaciji gdje je u europskom vrhu sa 50 transplantacija na milijun stanovnika’. Nismo rastrošni ni po potrošnji lijekova premda se to nerijetko navodi kao veliki problem sustava zdravstva. U Hrvatskoj ona iznosi manje od 200 eura po stanovniku dok je to u Švicarskoj 720, Francuskoj 580... Od Hrvatske za lijekove manje troše samo Srbija, Bugarska, Rumunjska i Poljska. No, kao i godinu prije, i lani smo na ljestvici vrlo nisko u prevenciji, a tome u prilog govori podatak o preživljavanju oboljelih od raka koje je oko 45 posto dok je u skandinavskim zemljama iznad 65 posto. Istina, u Hrvatskoj su prije nekoliko godina krenuli programi ranog otkrivanja zloćudnih bolesti poput raka dojke, debelog crijeva i maternice koji daju rezultata, ali je odaziv građana na preventivne preglede još uvijek premali da bi se ozbiljno smanjila prevelika smrtnost.

Brzo liječenje

Upravo u tom dijelu zdravstva leže najveći potencijali za uštede i poveća preživljavanje oboljelih jer se u tom slučaju bolest otkrije dok je još izlječiva. Više treba učiniti i na brzini uključivanja u liječenje odnosno da oni kojima je postavljena dijagnoza zloćudne bolesti krenu s liječenjem u roku tri tjedna što je također jedan od parametara ovog indeksa.

Riječju, prošlogodišnje izvješće EHCI-ja ipak je pokazalo da u hrvatskom zdravstvu nije sve tako crno kako se nerijetko govori.