HRVATSKI ZNANSTVENICI USTALI PROTIV PRORAČUNA 'Čak 158 milijuna kuna manje za znanost dokaz su da Vlada ne misli na budućnost!'

ZAGREB - Zahtjev Vladi i Saboru: pretvorite znanost i obrazovanje iz gubitnika u dobitnike, naziv je online peticije koju je u prva 24 sata potpisalo oko 1700 ljudi. Peticiju je pokrenula skupina uglednih hrvatskih znanstvenika užasnutih spoznajom da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) najveći gubitnik predloženog proračuna reformske Vlade premijera Tihomira Oreškovića.

- Dok cijeli napredni svijet razumije da je budućnost u znanosti i znanju, kod nas ljudi koji odlučuju ne samo da to ne razumiju nego sada već počinjem ozbiljno razmatrati hipotezu da sve ovo rade namjerno. Jer kako drugačije razumjeti činjenicu da se većini ministarstva povećavaju sredstva, a najvažnijem od svih smanjuju. Ovim činom ljudi na vlasti su pokazali da ne misle dobro o budućnosti Hrvatske - kaže pokretač inicijative prof. Ivica Puljak sa Sveučilišta u Splitu.

- U tijeku je najvažnija od svih reformi – kurikularna reforma, koja će definirati smjer u kojem naše društvo ide: je li to smjer prema otvorenom i modernom društvu ili ćemo se zatvoriti i pomalo vraćati u godine i vremena kojima se baš i ne ponosimo. Zbog toga smo pokrenuli peticiju kojom od Vlade i Sabora zahtijevamo da znanost i obrazovanje od gubitnika pretvore u dobitnike, da nastave s kurikularnom reformom i započnu promjene sustava znanosti i visokog školstva na temeljima povećavanja kompetitivnosti, internacionalizaciji i odgovornosti za šire društvo - dodao je Puljak.

Prof. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu smatra da je prijedlog ovogodišnjeg proračuna za MZOS problematičan iz nekoliko razloga.

- Prvo, ukupni iznos proračunskih sredstava smanjen je za gotov o 160 milijuna kuna s obzirom na prethodnu godinu. S rezom većim od jedan posto, MZOS se svrstao među najveće gubitnike - kaže Vlahoviček.

- Raspodjela unutar stavki ovako skresanog proračuna otkriva koliko je malo on uistinu reformski, a koliko zapravo pokušaj uravnilovke i održanja statusa quo, koji već dugi niz godina paralizira sustav znanosti i obrazovanja.

Tako su, na primjer, materijalni troškovi za znanost smanjeni za 50 posto, sa 700 milijuna na 350 milijuna, dok su sredstva za plaće povećana - dodao je Vlahoviček.

Istaknuo je da to šalje vrlo lošu poruku da je radno mjesto bitnije od onoga što se na tom radnom mjestu zapravo radi.

- Drugi paradoks proračuna je i smanjenje sredstava za mlade znanstvenike, doktorande i poslijedoktorande, na samo 25 posto prošlogodišnjeg iznosa! Još jedna loša poruka: znanstveni pomladak je najmanje bitan i najlakše je na njemu rezati – naglasio je Vlahoviček upozorivši da se novac odrezan u spomenutim stavkama preraspodjeljuje se Sveučilište sjever, najmlađe u RH. - Djelovanje toga sveučilišta je prožeto mnogim kontroverznim potezima i upitnom kvalitetom znanstvenog i obrazovnog kadra. No, nekako je autor proračuna zaključio da upravo ono zaslužuje peterostruko povećanje sredstava - zaključio je Vlahoviček.

Dr. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, upozorava na višegodišnji tragični egzodus naših najambicioznijih i najsposobnijih mladih.

- Oni kod nas više ne vide perspektivu, nemaju snagu boriti se s uravnilovkom na svim razinama, sa sustavom koji kažnjava uspješne i ambiciozne, a nagrađuje neuspješne i uhljebe. Jedini način da taj ključni kadar zadržimo je uspostava sustava koji je od zapadnih zemalja stvorio moćne nacije. Nažalost, predloženi proračun za znanost drastično reže istraživanje i još više limitira broj mladih, umjesto da se upravo ta polja dramatično povećaju – tvrdi Antičić. Naglašava kako sustav znanosti na Zapadu promovira i nagrađuje izvrsnost, potiče suradnju znanosti i gospodarstva, i motivira mlade za rad u STEM (prirodoslovlje, tehnologija, inženjerstvo i matematika) područjima. Taj sustav stvara konkurentne proizvode i profitabilne high-tech tvrtke.

- U krizi su rezovi nužni, ali ne na investicijama na kojima jedino možemo graditi budućnost. Ako se već treba štedjeti, a 90 posto proračuna za znanost ide u plaće, onda su se morali hitno uvesti, primjerice, platni razredi, gdje bi se ukupna masa plaće smanjila, ali gdje bi najbolji, s najkompetitivnijim EU i domaćim projektima, koji najviše surađuju sa gospodarstvom, dobili još više nego sada. Upravo znanost povlači najviše sredstva iz EU, a podrškom našim najboljim znanstvenicima taj se iznos može višestruko povećati - naglasio je Tome Antičić koji se nada da će se u konačnom proračunu barem predložena smanjena sredstva za znanost rasporediti prema izvrsnosti.