Gotovo svi od oko 70.000 migranata koji su u prošloj godini ilegalno ušli u Republiku Hrvatsku na našim istočnim granicama iz nje su izašli na zapadnima. Traženje azila u najbližoj policijskoj postaji samo je formalnost koja im omogućuje da svoj status "legaliziraju" pa nastave svoje putovanje s puno manje stresa. Iako je naša zemlja samo "protočni bojler" na ruti, sustav je napregnut mnogo više nego što se čini, a percipira se da je zbog migrantske krize samo pojačan pritisak na granicu s BiH i tamo povećan broj policajaca. Ponajviše i zahvaljujući povećanom broju krijumčara, kojih je u prošloj godini uhvaćeno 1850, napregnut je sustav svih interventnih, sigurnosnih i pravosudnih službi i njihovih djelatnika.
Brojke koje smo dobili iz Ministarstva pravosuđa to potvrđuju, a nažalost zbog tog angažmana sudova, državnog odvjetništva, zatvorskog sustava nedvojbeno pati redoviti posao tih službi. Hrvatskom, dakle, svakoga dana u prosjeku prođe oko 180 (evidentiranih) migranata te se uhvati pet krijumčara, od kojih barem jedan nastoji pobjeći pa se za njim organizira potjera.
Jedan krijumčar na noge digne 50 ljudi
Ilustrirajmo to na najsvježijem primjeru, potjeri koja se događala u noći na petak, a završila je prometnom nesrećom u Kustošijanskoj ulici u Zagrebu. Za Moldavcem koji je s A-1 izašao probivši zaštitnu ogradu na Lučkom jurilo je dvadesetak policajaca. U konačnici je utvrđeno da je u tovarnom prostoru kombija vozio 32 migranta. Nad krijumčarem slijedi kriminalističko istraživanje, bit će predan pritvorskom nadzorniku, zatim ide na ispitivanje u tužiteljstvo, koje će zasigurno predložiti istražni zatvor o kojemu odlučuje dežurni sudac istrage. S obzirom na težinu i barem tri počinjena kaznena djela - krijumčarenje, bijeg policiji te izazivanje nesreće u kojoj je bilo ozlijeđenih, on će završiti iza rešetaka, kako u istražnom postupku tako i nakon presude. S druge strane, intervenirala je hitna medicinska služba, dvije osobe su završile na pregledu u liječničkoj ustanovi, nadalje, sve osobe iz kombija, a među njima je bilo i djece, moraju dobiti odgovarajuću socijalnu skrb, smještaj, hranu. I za njih i za krijumčare država mora osigurati prevoditelje. U samo jednom slučaju, dakle, vidimo da će biti angažirano u jednom trenutku barem 50 ljudi iz sustava koji se njima bave, a to se može protegnuti mjesecima ili godinama, ovisno o sudskom postupku protiv krijumčara, odnosno izjavi migranata o statusu glede azila.
Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva pravosuđa kroz zatvorski sustav je u prošloj godini prošlo više od 12.000 ljudi, što je povećanje za oko 1000 njih u odnosu na razdoblje prije pet godina, kada je krijumčarski pritisak bio neznatan. Od tog broja najviše je novozaprimljenih istražnih zatvorenika - 5413, odnosno 44,9 posto, slijede osobe na izdržavanju kazne zatvora (33,4 posto), odnosno prekršajno kažnjeni (21,7 posto). Od ukupnog broja osoba koje su u ovom trenutku lišene slobode čak 13,4 posto su krijumčari, što znači da je svaka sedma osoba trenutno u zatvoru - krijumčar migranata, a velika većina je u istražnom zatvoru - više od 80 posto, dok je manje od 20 posto osuđenika. S obzirom na snažan porast kaznenih djela ovoga tipa u prošloj godini dobar dio istražnih zatvorenika "prekvalificirat" će se vjerojatno u skupinu pravomoćno osuđenih, a pritisak krijumčara u ovoj godini još je intenzivniji pa se očekuje i veći broj novih pritvorenika.
Redovni predmeti "po ladicama"
Najopterećeniji hrvatski sud migrantima je Općinski sud u Karlovcu, kažu nam u Ministarstvu, a na sudu su nam otkrili nestvarne brojke. U prošloj godini su na ovom sudu, kaže nam sutkinja Blaženka Lugar Vladić, zaprimili 1612 predmeta, a od tog je broja više od pola spisa vezano za migrante, njih 826.
- U 2023. godini je od tih 826 spisa riješeno 546, u radu je bilo 280. Za usporedbu, tijekom 2022. zaprimljen je 421 predmet koji se odnosio na predmetno kazneno djelo, a riješeno je 360, dok je 61 ostao neriješen - kaže sutkinja Lugar Vladić.
Bez obzira na udvostručen broj predmeta u Kaznenom odjelu čitavo vrijeme radi pet sutkinja, a "zbog velikog priljeva novih predmeta sve referade ulažu dodatni napor i uz pojačan rad pokušavaju održavati raspored ročišta i rješavanja spisa u realnim vremenskim okvirima". Ipak prateći rad Općinskog suda, vidljivo je da trpe neki predmeti, primjerice neki spisi između rasprava u ladicama stoje više od dvije godine, a neki nakon što ih pojedina sutkinja primi u rad, za prvu raspravu čekaju i više od pola godine.
Organizacijski izazovi vidljivi su i po zatvorima, a odnose se na komunikaciju, prehranu i druge okolnosti koje su pojavom krijumčara narušile zatvorsku rutinu. U ovom trenutku zatvorenici u hrvatskim zatvorima dolaze iz više od 50 država svijeta.
- Uprava za zatvorski sustav i probaciju prepoznala je potrebu za pružanjem podrške službenicima zatvorskog sustava u komunikaciji sa zatvorenicima koji ne govore hrvatski, a dolaze iz više od 50 država. Korištenje ICT tehnologija kao pomoćnog alata za komunikaciju s osobama s različitih govornih područja jedini je logičan korak - kažu u Ministarstvu, navodeći kako su nabavili 25 tableta koji im služe za prevođenje, a u tijeku je nabava još 62. Osobama iz različitih kultura i navika prilagođavaju se i jelovnici.
Vjerski i zdravstveni jelovnici
- Osobama lišenim slobode uz redovni jelovnik u svim kaznionicama i zatvorima dostupan je tzv. vjerski jelovnik i jelovnik za dijabetičare. Prema zdravstvenom stanju osobe lišene slobode i prema nalogu liječnika osiguravaju se i drugi jelovnici: jelovnik za dijetalnu, gastričnu, hepatalnu dijetu te GIHT-CRON dijetu. Prema potrebama osoba lišenih slobode i mogućnostima kaznionice, zatvora i odgojnog zavoda osigurava se i jelovnik za vegetarijansku prehranu, kažu nam u Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....