Hrvatski učenici postigli sjajan rezultat u istraživanju čitalačke pismenosti: Iza sebe su ostavili 50 zemalja

S postignutih 557 bodova učenici četvrtih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj plasirali su se rezultatima Međunarodnog istraživanja čitalačke pismenosti PIRLS 2021. na visoko sedmo mjesto među 57 zemalja sudionica. U istraživanju koje provodi Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA) sudjelovalo je oko 400 tisuća učenika, među kojima 3937 iz 154 škole u Hrvatskoj, objavio je u utorak Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Singapur je zemlja koja postiže najveći uspjeh učenika u čitalačkoj pismenosti učenika u dobi od 9 do 11 godina, a slijede učenici iz Irske, Hong Konga, Rusije, Sjeverne Irske, Engleske i Hrvatske. Slabije rezultate od hrvatskih učenika postigle su, među ostalim, Litva, Finska, Poljska, SAD, Kineski Taipei, koji se našao na 12. mjestu, odnosno Švedska na 13. ili Njemačka na 26. mjestu.

Slovenija je zauzela 30. mjesto, Srbija je 33., Crna Gora 42., dok su najslabiji prosjek postigli učenici iz Egipta, Maroka i Južne Afrike.

Cilj istraživanja je međunarodna usporedba postignuća učenika te praćenje trendova čitalačke pismenosti.

- Između dvaju provedenih istraživanja u kojima je sudjelovala Hrvatska, 2011. i 2021., rezultat naših učenika povećao se za četiri boda, što je premala razlika da bi se moglo govoriti o uzlaznom trendu u postignućima čitanja. Djevojčice su i ovoga puta postigle bolji rezultat od dječaka: 2011. zabilježena je razlika od 14 bodova u korist učenica, a 2021. je riječ o razlici od 11 bodova, izjavio je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Djevojčice, naime, postižu bolje rezultate od dječaka u većini zemalja (51 od 57).

Prosječna postignuća naših učenika su 567 bodova iz literarnih (književnih) tekstova i 553 boda iz informativnih tekstova (objašnjenje i razumijevanje).

- U odnosu na rezultate iz 2011. riječ je o porastu o 12 bodova u području doživljavanja književnog djela, dok su prikupljanje primjena informacija ostali na istoj razini uspješnosti, rekao je Filipović.

Zadaci su se odnosili na proces razumijevanja (prisjećanje, pronalaženje i neposredno zaključivanje) te na složeniji dio – tumačenje, povezivanje i procjenjivanje.

U istraživanju su sudjelovale 23 članice EU, a među njima Hrvatska se našla na drugome mjestu, iza Irske.

Ukupni rezultati za 57 država podijeljeni su na četiri referentne razine. Dok je prosjek PIRLS zemalja iz osnovne razine postignuća 94 posto, učenici iz Hrvatske postigli su 98 posto. Na srednjoj razini prosjek je 75 posto, a učenici iz Hrvatske postigli su 88 posto. Iznadprosječan uspjeh postignut je i na višoj razini znanja – gdje je 56 posto naših učenika u odnosu na prosjek od 36 posto. Naprednu razinu na ukupnom prosjeku postiže sedam posto učenika, a u Hrvatskoj 15 posto. Hrvatska je i u ciklusu istraživanja 2011. imala iznadprosječan rezultat – bila je na osmom mjestu među 45 država.

Govoreći općenito o višim postignućima učenika razredne nastave u Hrvatskoj i ostalim državama sudionicama, ravnatelj NCVVO-a je istaknuo kako je on povezan s češćim aktivnostima roditelja u ranoj dobi, odnosno vezan je uz predčitalačku pismenost. Ulogu ima i viši socioekonomski statusom kućanstva te veći afinitet prema čitanju kod roditelja i učenika.

Kako su objasnili u NCVVO-u, PIRLS 2021. peti je ciklus IEA-inoga ispitivanja čitalačke pismenosti, a provodio se na nacionalno reprezentativnim uzorcima učenika četvrtih i petih razreda u 57 zemalja i 8 referentnih obrazovnih sustava. Provodi se svakih pet godina od 2001. godine te u ovome trenutku pruža pregled 20 godina trendova o globalnim postignućima učenika u čitanju. PIRLS-ovo ispitivanje čitalačkih postignuća temelji se na sveobuhvatnim okvirima istraživanja koji su razvijeni u suradnji sa zemljama sudionicama i pokrivaju široki raspon sadržaja te kognitivnih vještina. Primjenjuju se i upitnici za učenike, učitelje, ravnatelje škola i roditelje kako bi se prikupile informacije o kontekstu učenja. U PIRLS 2021 istraživanju ukupno je sudjelovalo, uz oko 400.000 učenika, i oko 380.000 roditelja, 20.000 učitelja i 13.000 ravnatelja škola, koji su pristupili popunjavanju upitnika.

Kako navode u NCVVO-u, roditelji u Hrvatskoj većinski su potvrdili kako provode aktivnosti rane čitalačke pismenosti kod kuće, a između skupina koje to rade ‘često‘ i ‘ponekad‘ zabilježena je razlika od 26 bodova u postignućima učenika koji su često radili na ranom opismenjavanju.

– Ipak, značajno manji broj učenika u Hrvatskoj, a riječ je o 23 posto, jako voli čitati u odnosu na ostale države, čiji je prosjek 42 posto, naveli su u Centru uz podatak kako učenici niskog socioekonomskog statusa u Hrvatskoj postižu lošiji rezultat od učenika visokog socioekonomskog statusa, pa razlika iznosi čak 75 bodova.

Inače, najviši postotak učenika na naprednoj razini čitalačke pismenosti imaju Singapur (35 posto), Irska (27), Sjeverna Irska (23), Hong Kong PUR i Rusija (po 21 posto) te Engleska i Sjedinjene Američke Države (18).