NOVI ZAKON

Hrvatski kvalifikacijski okvir: Zakon koji će zauvijek promijeniti hrvatsko školstvo

Nakon što struka tijekom zadnjih 15 godina redovito konstatira da je naš obrazovni sustav davno izgubio svaku vezu s potrebama tržišta rada, da su znanja koja djeca donose iz škola zastarjela i potpuno neupotrebljiva poslodavcima, a brojna zanimanja za koja se školuju odavno ne postoje, ovaj je tjedan konačno napravljen prvi pravi korak koji ulijeva nadu da bi se situacija mogla promijeniti. Ministar obrazovanja Željko Jovanović i ministar rada Mirando Mrsić predstavili su nacrt Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji bi, ako bude prihvaćen, mogao doista značiti početak ozbiljne reforme obrazovnog sustava, osobito strukovnog obrazovanja.

- To je ključni reformski instrument u obrazovnoj politici ove Vlade, čime se želi povećati socijalna uključivost i zapošljivost. Njime također želimo kvalifikacije naše djece izjednačiti i učiniti priznatima u zemljama EU - najavio je ministar Jovanović.

Profil radnika

Hrvatska je godinama u vrhu po nezaposlenosti mladih u Europi, a prema podacima ministra Mrsića, tek oko 45 posto mladih nakon završene srednje škole uspije naći posao: dijelom zato što se školuju u programima koji se nude u njihovoj regiji, bez obzira na to postoji li za tim zanimanjima potreba poslodavaca, a dijelom zato što znanja i vještine koja steknu u pojedinim školama već 20 godina nikome ne trebaju. Primjerice, poznato je da financijski sektor izbjegava zapošljavati školovane ekonomiste, već preferira gimnazijalce koji nisu upisali fakultet. Tvrde, naime, da im je lakše svemu naučiti gimnazijalce nego pokušavati promijeniti krivo i zastarjelo znanje ekonomista.

Hrvatski kvalifikacijski okvir, usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom, to bi trebao stubokom promijeniti. Prije svega, Ministarstvo rada izradit će standarde zanimanja. Drugim riječima, za svako postojeće zanimanje u 26 obrazovnih i radnih područja propisat će točno koje vještine i znanja mora imati učenik nakon završene škole ili fakulteta. Ministarstvo regionalnog razvoja paralelno će izraditi analizu tržišta rada i točno propisati za svaku regiju koji im profil radnika treba, a na temelju toga Ministarstvo obrazovanja korigirat će obrazovne programe i vidjeti koji im profili škola i fakulteta trebaju, a koji ne. Sve će koordinirati posebno Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala. Prema procjenama, za taj će posao stručnjacima trebati najmanje dvije godine.

Ključna je promjena ta da više neće biti dovoljno završiti formalnu školu, već će pojedinac morati imati potrebne kompetencije, propisane za svako zanimanje.

Stjecanje kompetencija

- Pritom nije važno samo formalno, nego i neformalno obrazovanje, poput raznih tečajeva i informalnog obrazovanja, odnosno neorganiziranog obrazovanja iz iskustva ili prakse. Dakle, neće, kao do sada, biti važan papir nego stvarno znanje, i to potpuno usklađeno s onim u EU, koje se tamo priznaje jednako kao i kod nas - objašnjava naš sugovornik koji je sudjelovao u izradi HKO-a.

Svaki pojedinac imat će pravo zatražiti da se ispitaju njegove kompetencije, bez obzira na formalno obrazovanje. Na primjer, ako je osoba 20 godina živjela u Velikoj Britaniji, može nakon povratka u Hrvatsku zatražiti da se na Filozofskom fakultetu ispitaju njezine kompetencije znanja engelskog jezika prema standardu zanimanja. Ako prođe, može tu kvalifikaciju dobiti u radnu knjižicu. Kovinotokar koji 10 godina radi u automehaničarskoj radionici može zatražiti da se u ovlaštenoj ustanovi ispitaju njegove kompetencije i da mu se upiše odgovarajuća stručna sprema.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:32