POSAO DESETLJEĆA

HRVATSKI INFRASTRUKTURNI MEGAPROJEKT: OTKRIVAMO TKO SE SVE JAVIO NA NATJEČAJ Samo jedna hrvatska tvrtka prijavila se da gradi Pelješki most

Hrvatske ceste krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca objavit će imena tvrtki koje ulaze u drugi krug natječaja za izgradnju Pelješkog mosta. Na natječaj se javilo ukupno 12 konzorcija i pojedinačnih tvrtki koje žele ovaj projekt.

Među prijavljenima su eminentne svjetske građevinske kompanije, a prvi put na natječaj u Hrvatskoj javile su se i pojedine kineske kompanije. Prema informacijama Jutarnjeg lista, na natječaj se javila samo jedna hrvatska tvrtka - zagrebački Viadukt, i to s francuskim Bouyguesom. Njemački Strabag jedina je tvrtka koja se samostalno javila na natječaj. Među natjecateljima su i tvrtke koje su već gradile u Hrvatskoj.

Tako su se na natječaj zajednički javili američki Bechtel i turska Enka koji su gradli autocestu Bosiljevo - Sveti Rok. Tu je i talijanski Astaldi koji je izvodio radove na autocesti Zagreb - Goričan. On se na natječaj javio s turskom tvrtkom Ic Içtaş. Oni su, primjerice, zajednički gradili impozantni most preko Bospora. Na natječaj se javio konzorcij koji predvodi španjolska Comsa koja trenutno gradi željezničku prugu Gradec - Sv. Ivan Žabno. Tu su i grčka kompanija Aktor koja je u konzorciju s južnokorejskim Daewoom, francuski Eiffage, talijanski Cimolai, španjolski Obrascon. Kako doznajemo, na natječaj su se javila dva kineska konzorcija. Jedan predvodi China Road and Bridge Corporation, a drugi Sichuan Road and Bridges Corporation. Prema riječima naših sugovornika, radi se o uglednim i svjetski poznatim građevinskim tvrtkama koje su u mogućnosti realizirati ovaj impozantni projekt. U prvom krugu svi oni moraju dokazati da su tehnički i financijski spremni ispuniti uvjete natječaja. U drugom krugu oni koji prođu predaju svoju financijsku ponudu. Uz sami most, u natječaj je uključena i izgradnja 1780 metara pristupne ceste s kopnene strane i 800 metara ceste s pelješke strane.

Prema riječima više građevinskih stručnjaka s kojima smo razgovarali, ponuđena cijena izgradnje mogla bi daleko premašiti procijenjenu vrijednost projekta od 1,756 milijardi kuna, koju je u natječaju predvidio investitor Hrvatske ceste. “Ovako nisku cijenu eventualno bi mogle ponuditi kineske kompanije, ali i to je upitno”, tvrdi jedan naš sugovornik. Više sugovornika nam je reklo da je realna cijena ovog projekta oko 300 milijuna eura, odnosno oko 2,2 milijarde kuna. “Pa u most ide oko 70 tisuća tona čelika. Njegova cijena s obradom da bude spreman za ugradnju danas je oko 3 eura po kilogramu, a cijena mu na tržištu raste. Dakle, to je već oko 200 milijuna eura.

Morsko dno

Primjerice, dnevni najam broda za zabijanje pilona u morsko dno je 10 tisuća eura, a gdje je sve ostalo”, tvrde naši sugovornici. Osim toga, cijenu povećava i oprema mosta. Tako će, primjerice, u trup mosta biti ugrađeni sustavi ventilatora i odvlaživači zraka kako bi se most zaštitilo od korozije. Takav sustav zaštite prvi put će se ugraditi u neki most u Hrvatskoj. Naši sugovornici ipak naglašavaju da će u konačnici najpovoljniju cijenu dati onaj tko bude mogao nabaviti što jeftiniji čelik i tu bi u prednosti mogle biti kineske kompanije.

Ako se zaista ostvare ovakve najave, onda je upitna odluka Vlade Zorana Milanovića o zaustavljanju radova i raskidanju ugovora s domaćim konzorcijem. Oni su, naime, 2007. godine pobijedili s ponudom od 1,9 milijardi kuna. No, tada je bila riječ o četverotračnom mostu s dvostruko većim središnjim otvorom. Ugovor je raskinut i krenulo se u preprojektiranje mosta uz uvjeravanje da će novi most biti daleko jeftiniji. Ako cijena doista dosegne 2,2 milijarde kuna, tome treba dodati i oko 150 milijuna kuna, koliko je država platila domaćem konzorciju za obavljene radove i počinjenu štetu, te zasad nepoznati trošak preprojektiranja projekta, što bi vrijednost ovog projekta moglo odvesti u nebo.

U međuvremenu su se okolnosti ipak promijenile i Hrvatska od Europske komisije traži da most sufinancira sa 85 posto sredstava od ukupnog iznosa. No, fond EU namijenjen izgradnji cestovne infrastrukture u Hrvatskoj nije bezgraničan.

Sufinanciranje

Za projekt Cestovno povezivanje južne Dalmacije, kojim je predviđena izgradnja Pelješkog mosta i pristupnih cesta, prihvatljivi troškovi za sufinanciranje iz fondova EU iznose 420,3 milijuna eura. Prema dostupnim informacijama, u EU fondovima je za hrvatske projekte cestogradnje namijenjeno 330 milijuna eura do 2023. godine. Ako bi se projekt sufinancirao sa 85 posto sredstava EU, više ne bi bilo sredstava niti za jedan drugi cestovni projekt.

Predstavnici ministarstava prometa i regionalnog razvoja ovih će dana pregledati cjelokupnu dokumentaciju i projekt aplicirati Neovisnoj kontroli kvalitete (Independent Quality Review - IQR) Europske komisije koja daje pozitivno ili negativno mišljenje o projektu. Mišljenje bi moglo biti dostavljeno u roku od oko 3 mjeseca, a konačna odluka o sufinanciranju mogla bi biti donesena do ljeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:41