Iako znakovi oporavka ekonomije nose neko olakšanje, perspektive Hrvatske u iduće tri godine nisu nimalo ohrabrujuće. Najnovije prognoze Bečkog instituta za međunarodnu suradnju za regiju srednje i istočne Europe pokazuju da po rastu ekonomije i visini nezaposlenosti Hrvatska zauzima posljednje mjesto.
U ovoj godini, procjenjuje taj institut, Hrvatska može očekivati povećanje BDP-a za 0,3 posto, u idućoj godini 1,1 posto, a u 2017. dosegnut će stopu rasta od tek 1,5 posto. Istodobno sve druge tranzicijske zemlje rast će u prosjeku nešto sporije od tri posto. Među zemljama Nove Europe i dalje najbolje stoje Poljska, baltičke zemlje, Slovačka i Rumunjska.
Glavne slabosti
Slabost hrvatske ekonomije, razumljivo, najviše se vidi kroz visoku nezaposlenost. Ona će blago pasti u narednim godinama, na oko 16 posto, ali i dalje ostaje gotovo dvostruka veća nego u usporedivim zemljama. Iako prospekti Hrvatske nisu ružičasti, prema mišljenju Hermine Vidovic, ekonomistice Bečkog instituta koja se posebno bavi Hrvatskom i Slovenijom, čak su i procjene za 2015. preoptimistične.
- Sve u svemu, čini se kako mnoge reforme koje je Hrvatska poduzela postoje samo na papiru i nisu provedene u praksi. Javni je sektor još uvijek velik, kapaciteti za povlačenje novca iz EU fondova su vrlo mali, struktura zemlje je vrlo ‘regionalizirana’, što znači da je potrebna reforma lokalne države, dobna granica za odlazak u mirovinu je niska, industrijska baza je vrlo slaba... - nabraja Vidović razloge hrvatskog zaostajanja.
Slaba potrošnja
U idućim godinama potrošnja kućanstava će biti slaba zbog visoke i ustrajne nezaposlenosti, kao i nastavka procesa razduživanja. Oporavak ekonomije ovisit će uglavnom o vanjskoj potražnji i oporavku investicija uslijed veće apsorpcije EU fondova. Kako iznosi u radu “Hrvatska: Nada za preokret negativnog trenda”, Vidović smatra da fiskalna konsolidacija i prezaduženost poduzeća ostaju glavne prepreke većim stopama rasta od najavljenih.