Hrvatske su institucije u prošloj godini, nažalost, iznevjerile djecu kad je u pitanju zaštita od nasilja, konstatira u Izvješću o radu za 2019. pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.
Ističe kako dramatičan porast nasilja u obitelji, u odnosu na 2018., mjeren i prijavama pravobraniteljstvu i prijavama za kaznena djela nasilja u obitelji te onima na štetu djece, traži hitne i učinkovitije mjere zaštite djece.
Pravobraniteljica traži koordinirano djelovanje i osnaživanje institucija koje se bave zaštitom od nasilja te zapošljavanje dodatnog broja stručnjaka.
Analizirajući prošlu godinu, ističe kako su neka djeca izgubila život ili su bila u smrtnoj opasnosti zbog nepažnje roditelja. Jedno je dijete, podsjeća, smrtno stradalo kad ga je roditelj na vrućini ostavio u zatvorenom automobilu, a tu je i zastrašujući slučaj nasilja oca nad djecom na otoku Pagu.
Zabilježena su tri slučaja povrede prava na život, koja se odnose na šestero djece, a riječ je o teškim kaznenim djelima na štetu djece poput ubojstva, pokušaja ubojstva, čedomorstva, samoranjavanja itd.
Nasilje u obitelji, okrutni i mučni događaji pred djecom
Prošlu je godinu, navodi, obilježio „nagli rast smrtnosti djece“ zbog stradavanja u prometnim nesrećama te poteškoće u sustavu obrazovanja koje su kulminirale dugotrajnim štrajkom.
U prometu je poginulo 18 djece, 203 ih je teško, a 1100 lakše ozlijeđeno, navodi pravobraniteljica te iznosi i niz drugih, zabrinjavajućih podataka.
Navodi kako je njezin ured zaprimio gotovo 10 posto više novih pritužbi nego godinu prije, otvorio je 1741 novi predmet, te postupao u 933 koji su, zbog složenosti, preneseni iz prethodnih godina.
Prijave upućuju na povećani broj slučajeva nasilja u obitelji, zaprimljeno ih je 97, što je 35 više u odnosu na godinu prije. Najčešći prijavitelji su roditelji, u 34 slučaja majke, a u 15 očevi, u 17 institucije, poput škola, vrtića...
Osim rasta broja prijava, iznimno zabrinjavaju i pojavni oblici, okrutni i mučni događaji nasilja nad djecom, navodi se u Izvješću.
Opsežan dokument donosi i podatak da gotovo 2200 djece nije ostvarilo pravo na susrete i druženja s drugim roditeljem ili je to činilo u manje od onoga koji je odredio sud. Razlog tomu je manipulativno ponašanje roditelja s kojim djeca stanuju.
Pravobraniteljica upozorava da su u visoko-konfliktnim razvodima djeca često žrtve roditeljske ili manipulacije članova obitelji, što je oblik psihičkog i emocionalno nasilja nad njima. Da bi ih se zaštitilo, nužna je žurna i usklađena reakcija institucija, no ona u brojnim slučajevima izostaje.
Štrajk u školama otvorio niz pitanja
Na štrajk u osnovnim i srednjim školama, od 10. listopada do 2. prosinca, pravobraniteljici su stigle 72 pisane prijave i više desetaka telefonskih poziva djece, roditelja, ali i nastavnika o povredi prava djeteta na obrazovanje.
Otvorili su niz pitanja koja se odnose na: pravovremenu informiranost djece o obustavi rada u školama, nadoknadi izgubljenih sati, pravu djece na slobodno vrijeme, organizaciju i provedbu priprema za državnu maturu itd.
Na sva ova pitanja potrebno je odgovoriti kako bi se u budućnosti, u ovakvim situacijama, dala prednost zaštiti najboljeg interesa djece.
Tijekom godine 25 posvojenja, 75 djece imalo sve uvjete
U zaštiti prava djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, pravobraniteljica je detektirala nekoliko ključnih teškoća: povećan broj djece i veliki broj zahtjeva za smještajem u institucije, neravnomjerna teritorijalna zastupljenost udomiteljskih obitelji, nepostojanje profesionalnog udomiteljstva...
Navodi podatak da se u domovima za djecu i centrima za pružanje usluga u zajednici koncem 2019. nalazilo 75 djece koja su imala ispunjene uvjete za posvojenje, da je tijekom godine realizirano 25 posvojenja, tri više nego u 2018.
Broj djece koja imaju sve pretpostavke za posvojenje i dalje je velik, među njima su i djeca za čije posvojenje ne postoji „interes” posvojitelja, te djeca koja se protive posvojenju i čije mišljenje treba uvažavati.
Pirnat Dragičević se osvrnula i na poznati slučaj u kojemu je istospolnom paru odbijen zahtjev za udomljavanjem djeteta.
Stava smo da su za osiguravanje zamjenske skrbi najvažnije procjena individualnih potreba svakog djeteta te kvalitetna stručna procjena kompetencija osoba koje će pružati udomiteljsku skrb, njihova posvećenost i spremnost da se dobro i predano skrbe o djetetu, a ne njihova spolna orijentacija, navodi pravobraniteljica te dodaje kako je „pri donošenju odluke potrebno uvažiti i mišljenje djeteta, u skladu s njegovom dobi i zrelošću“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....