Hrvatske ceste za poslovanje hitno trebaju 300 mil. eura

Hrvatske ceste sljedeće godine prvi put u svojoj povijesti iz svojih prihoda neće moći financirati svoje obveze. Neće moći plaćati kreditne anuitete, održavati prometnice, investirati u nove projekte... - rekao je prije nekoliko dana ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Deficit 700 milijuna kn

- Kreditno zaduženje Hrvatskih cesta na kraju ove godine iznosit će 10,3 milijarde kuna. Riječ je o 9,6 milijardi kuna kreditnog zaduženja i 700 milijuna planiranog deficita u ovoj godini. Naš veliki problem je što je visina godišnjih kreditnih obveza gotovo jednaka iznosu trošarina koje dobivamo - pojašnjava Nenad Maljković, član Uprave HC-a. Iako Hrvatske ceste iz svake litre goriva dobivaju čak 80 lipa, ni to im nije dovoljno da pokriju troškove kredita, poslove održavanja i investiranja. Hrvatske ceste su prije dvije godine dobile status najvećeg investitora u hrvatskom građevinarstvu. Ministar prometa oduzeo je HAC-u 20 lipa od trošarina i dao HC-u, podignuto je nekoliko stotina milijuna kuna kredita, pokrenute su investicije, za strateške projekte odobrena su sredstva iz fondova EU. HC je iz trošarina na godišnjoj razini dobio dodatnih 450 milijuna kuna te ukupno od trošarina uprihode 1,76 milijardi kuna. No, cijena povećane investicijske aktivnosti je nemogućnost otplate kreditnih zaduženja bez ozbiljnih rezanja investicija ili podizanja iznosa trošarina na gorivo. S obzirom na to da HC ove godine mora vratiti 152 milijuna eura kredita, jasno je da tvrtka nema dovoljno novca za financiranje svojih obveza.

Hrvatskim cestama u ovom trenutku za otplatu ovogodišnjih anuiteta kredita i finaciranje tekućih poslova nedostaje oko 300 milijuna eura, što će se rješavati refinaciranjem postojećih kredita i ranije ugovorenim inozemnim kreditima.

- U slučaju potrebe rezanja deficita Hrvatskih cesta na nulu, radimo na planu kako to učiniti. Radimo analize metoda najpovoljnijih refinanciranja kredita poslovnih banaka, čime bi im se rok dospijeća produžio na minimalno 15 godina. U ovom trenutku ne može se govoriti hoće li deficit morati biti sveden na nulu, no opcije rješavanja postoje - kaže Maljković. Dođe li do navedene situacije, neminovno je da će u 2016. biti smanjena ulaganja u gradnju novih prometnica. Ipak, Maljković naglašava da za strateške projekte, u koje su uklopljeni i planirani EU projekti, kao što je Pelješki most, most Čiovo, osigurana sredstva neće biti upitna.

Smanjenje anuiteta

Hrvatske ceste trenutno imaju 25 kredita, a zadnja rata na naplatu dolazi 2036. Prema planu otplate, najteže razdoblje je od 2015. do 2017. U te tri godine HC mora vratiti 675 milijuna eura kreditnih obveza. Maljković napominje kako bi se mogućim, a planiranim refinanciranjem kredita poslovnih banaka produžio rok povratka na minimalni rok dospijeća od 15 godina, u cilju smanjenja otplatnih anuiteta i postizanja niže kamatne stope, čime bi se omogućila ušteda i do 150 milijuna kuna godišnje. Hrvatske ceste već su raspisale natječaj za pribavljanje kredita od 140 milijuna eura kako bi refinancirali ovogodišnje zaduženje, a 60 milijuna eura planiraju pribaviti putem HBOR-a.

Povećanje trošarine

Na pitanje kako riješiti daljnje poslovanje, Maljković odgovora kako bi to najidealnije bilo kombinacijom refinanciranja određenih postojećih kredita i povećanja trošarine na gorivo za 20 lipa te maksimalnim povlačenjem novca iz EU fondova, na čemu se intenzivno radi. Navedeno bi u konačnici značilo smanjenje deficita, uz zadržavanje jednake razine ulaganja na mreži državnih cesta u smislu izgradnje i održavanja.

Kad su u pitanju strateški projekti koji će biti sufinancirani iz EU fondova, HC ima više modela financiranja i osiguranja novca za financiranje hrvatske komponente. Bit će osigurana iz prihoda od trošarina ili novim kreditnim zaduženjima, tvrdi.

To se ponajprije odnosi na gradnju Pelješkog mosta. Kad bi u najboljem scenariju EK taj projekt financirao sa 85 posto potrebnih sredstava, HC bi morao dodati još oko 300 milijuna kuna.