Hrvatska uvodi semafor epidemije: Imat će četiri zone zaraze i određivati eventualne mjere

Nacionalni stožer i struka će što je prije moguće odrediti tzv. semafor epidemije i donijeti jasne brojčane kriterije za četiri razine ozbiljnosti epidemije (zelenu, žutu, narančastu i crvenu), kao i popis mjera koje će slijediti kad se pojedina razina dostigne.

Trajanje samoizolacije za kontakte zaraženih osoba izjednačit će se s trajanjem izolacije za zaražene osobe, odnosno skratit će se sa 14 na 10 dana, a i dalje se lome koplja između politike i struke oko toga trebaju li kontakte zaraženih hvatati i slati u karantenu epidemiolozi - kojih kronično manjka i kojima ne stiže pomoć koja im se obećava već mjesecima - ili je u redu tu obavezu prebaciti na oboljele osobe.

Dio je to odluka donesenih jučer nakon što je broj zaraženih u Hrvatskoj dosegnuo neočekivanih 748 novih slučajeva.

- Moguće je da je došlo do eksponencijalnog rasta - rekao je Krunoslav Capak, glavni državni epidemiolog.

Eksponencijalni rast, kojeg se svi pribojavaju, znači da se udvostručio broj zaraženih u odnosu na dan ranije, što se zadnja tri dana događa u Hrvatskoj: u ponedjeljak je potvrđen 181 oboljeli, u utorak njih 372, a jučer 748.

Vili Beroš, ministar zdravstva, zabrinut je zbog jučerašnje brojke novooboljelih, ali smatra da će uz odgovorno ponašanje i uz pridržavanje mjera doći do poboljšanja negativnog trenda.

- Naravno da nas zabrinjava porast, koji je u ovom trenutku prisutan u cijeloj Europi - pojašnjava Beroš i dodaje kako zasad još uvijek nemaju u vidu neke nove, strože mjere, ali da razgovaraju o različitim mogućim scenarijima.

Pripreme za zimu

Nakon što je Jutarnji list objavio privremene preporuke za epidemiologe, prema kojima sve brojnije kontakte zaraženih ne bi detektirali i upućivali u samoizolaciju epidemiolozi nego sami oboljeli, čini se da do toga ipak neće doći.

Na pitanje hoće li građani pozitivni na koronavirus sami prijavljivati kontakte, Beroš kaže da je tosamo prijedlog.

- Struka razgovara o mnogim stvarima, pa tako i o toj temi. Osobno smatram da građani ne bi trebali imati tu odgovornost, pogotovo jer ne znaju sami procijeniti tko je njima bio bliski kontakt i što sve spada u ono što bi epidemiolozi okarakterizirali kao takav i odredili samoizolaciju - kaže Beroš. Nadalje pojašnjava da nije nužno da epidemiolog radi taj posao te da se može angažirati i drugi zdravstveni i nezdravstveni kadar.

- Na raspolaganju sam epidemiolozima, koji zasigurno u ovoj situaciji imaju previše posla, te ću im pomoći da se pronađe dodatan kadar - kaže Beroš.

O tome se razgovaralo i na jučerašnjem Vladinom Znanstvenom savjetu za zdravstvo te je, doznajemo, rečeno da je krucijalno pratiti i izolirati kontakte, što evidentno građani ne mogu sami raditi.

Europski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u svojim preporukama o "pripremi zemalja za koronajesen" kao jednu od najvažnijih naveo je više testiranja i snažnije praćenje kontakata. Tu su i nabava testova za brzo testiranje, karantena za visokorizične skupine, priprema zdravstvenog sustava i zaštita mentalnog zdravlja. Prema tome i preporuke ECDC-a su u potpunoj suprotnosti s privremenim preporukama za epidemiologe po kojima bi hvatanje i tretiranje kontakata palo na covid pozitivne osobe.

- Bitno je da se nadziru zaraženi i da kontakti budu obaviješteni da trebaju u izolaciju, a to se ne mijenja niti ovim novim mogućim smjernicama. Činjenica je da imamo epidemiologa koliko imamo i teško je ne priznati da oni neće moći pratiti višestruki broj novozaraženih i njihovih kontakta u odnosu na proteklo razdoblje - rekao je dr. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog društva epidemiologa. Dodaje da bi im pomoć bila da primjerice zaražena osoba porukom epidemiologu dostavi podatke o svojim kontaktima tako da bi posao bio brže završen.

No, da se mogu dogoditi velike brojke znalo se znatno prije. Govorilo se o mogućem uključivanju mladih liječnika u epidemiološke izvide koji žele raditi pod nadzorom, ali za to je trebalo promijeniti pravilnik koji jedino ne predviđa da ti mladi ljudi mogu raditi u zavodima za javno zdravstvo.

Najgore u Zagrebu

Osim ove teme, odlučivalo se i o uvođenju tzv. semafora razina epidemije, koji bi imao četiri razine: zelenu, žutu, narančastu i crvenu. Cilj je, po uzoru na većinu zemalja EU, što prije donijeti jasne, brojčane kriterije za svaku "boju epidemije" i mjere koje bi slijedile u slučaju da se ti kriteriji ispune. Najčešće korišteni kriteriji su prosječni broj zaraženih na 100.000 stanovnika tijekom 14 dana, zatim smrtnost te udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih.

Bilo je govora i o skraćenju samoizolacije, koja još uvijek traje 14 dana za kontakte zaraženih, i upravo duljina trajanja jedan je od razloga zašto zaraženi ne otkrivaju sve kontakte, što jako pogoduje širenju zaraze.

Struka razgovara treba li samoizolacija biti skraćena na sedam ili deset dana. Mišljenja su, doznajemo, da je sedam dana ipak premalo te da je nakon deset dana rizik broja oboljelih prihvatljiv, odnosno da će većina koja se razboli simptome dobiti u razdoblju od deset dana.

Najviše novooboljelih bilježi grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Zagrebačka županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Krapinsko-zagorska županija, i to nevjerojatnih 211 na 100 tisuća stanovnika, a slijede je Ličko-senjska 190 i Vukovarsko-srijemska županija sa 180.