Uvođenjem svjetlostaja svaki će grad i općina u Hrvatskoj odrediti dio noći kad će smanjiti vanjsku svjetlost na razinu 50 posto, ili je u potpunosti ugasiti. Time će se Hrvatska uskladiti s normama EU zbog kojih, primjerice, dućani u Francuskoj, nakon radnog vremena, gase svjetla u izlozima. Svjetlostaj je jedna od odredbi koje je nedavno donio Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima.

U roku od godine dana mora se donijeti još jedan pravilnik i potom još nekoliko akata koji će definirati načine i razinu osvjetljenosti, kako bi se i Hrvatska uključila u svjetski pokušaj očuvanja jedinog planeta na kojem možemo živjeti.

- Kako ćemo živjeti bez krijesnica? Nećemo uspjeti - kaže Korado Korlević, astronom, kad govori o svjetlosnom onečišćenju.

Bog stvorio i noć

- Bog je prvo stvorio svijet, onda je stvorio svjetlo, i odmah shvatio da to ne valja pa je stvorio i noć. Ne postoji dan bez noći. Mi smo odlučili biti bogovi i više nema noći - govori Korlević, ukazujući da ljudi griješe u korištenju prirode. Svjetlosno onečišćenje direktno utječe na uvjete života i time na zdravlje, a to je onečišćenje koje se odvija duže vrijeme. Štetnost se, kaže Korlević, može iskazivati na životu ljudi općenito, potom na zdravlju žena, muškaraca i djece.

- A možemo to gledati i samo na primjerima ugrožavanja životinjskog svijeta - navodi Korlević i spominje kako imamo samo 10 posto kukaca u odnosu na njihovu količinu prije 30 godina.

- Noćni leptiri sa svojim ružnim, dlakavim nogama, puno su veći oprašivači nego pčele, a noćne leptire ubijamo svjetlošću - govori Korlević.

Doneseni Pravilnik samo je prvi korak, kaže prof. Slavko Krajcar, profesor na FER-u i predsjednik Hrvatskog društva za rasvjetu, upozoravajući da tek treba donijeti još jedan pravilnik kojim će se propisati kako mjeriti rasvjetu i potom planove rasvjete lokalne samouprave.

- Sad je samo počeo teći rok - kaže Krajcar, dodajući kako će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja napraviti popratni dokument, uvjetno rečeno, priručnik kojim će se pomoći lokalnim zajednicama da naprave kvalitetne planove. Struka će pritom biti ključna.

- Svjetlotehnika je ona koju se najviše napada, ali u struku ovdje treba ubrojiti i mišljenje turizma, urbanizma; oni svi govore o tome što je to urbana ugodnost, jer je to uvjet. Urbana ugodnost ne znači živjeti u mraku, nego smanjiti svjetlost na onu razinu koja nam je dovoljna i smanjiti svjetlosno onečišćenje - govori prof. Krajcar.

Utjecaj lobija

- Moramo se pitati što želimo osvijetliti, hoće li to biti samo nogostup ili cijele zgrade i kako to postići. Tehnologija je napredovala, danas može mnogo toga što prije nije mogla i sad razlika u cijeni nije velika - govori Krajcar, svjestan da je i ovaj dio, zato što je novo tržište, pod utjecajem raznih lobija.

Planom rasvjete gradovi i općine odredit će svjetlostaj, vrijeme kad će tijekom noći na tri sata biti isključena, ili smanjena javna rasvjeta, sukladno smanjenju razine aktivnosti u pojedinim područjima kao što su to industrijske i trgovačke zone, rezidencijalne zone ili, primjerice, područja prometne infrastrukture. Dekorativna rasvjeta mora se smanjiti za najmanje 50 posto početnog intenziteta ili ugasiti, kao što se mora ugasiti rasvjeta oglasnih ploča i krajobrazna rasvjeta. Gasit će se rasvjeta na oglasnim pločama većim od 20 četvornih metara, kao i na rekreacijskim sportskim površinama i igralištima.

Pravilnik, iako ga se dugo čekalo, nije naišao na odobravanje struke koju spominje prof. Krajcar. Ministru Ćoriću, između ostaloga, upućeno je otvoreno pismo, čiji su potpisnici i Boris Štromar i Dorian Božičević, članovi radne skupine koja je izrađivala Pravilnik, a koji kažu da se odredbama Pravilnika pogoduje rasvjetnoj industriji. Između ostaloga, u pismu Udruge za zaštitu noćnog neba, koja je član Hrvatskog astronomskog saveza, navodi se da je jedan član radne skupine nedavno osumnjičen u aferi Janaf zbog nezakonitog pogodovanja i namještanja natječaja za postavljanje javne rasvjete. Ističe se da su granične vrijednosti postavljene u Pravilniku praktički legalizirale postojeće stanje i već uhodanu praksu projektiranja rasvjete koja rezultira pretjeranim osvjetljavanjem okoliša.

Građani ne mogu spavati

Ističe se, primjerice, da su nakon e-savjetovanja ubačene maksimalne razine svjetline na površinama građevina koje su nedopustivo velike. Pojednostavljeno, pročelja zgrada smiju svijetliti kao reklamni megapanoi zbog kojih se mnogi građani bune da noću ne mogu spavati, što predstavlja legalizaciju svjetlosnog onečišćenja, protiv kojega se građani neće moći žaliti. Navode kako je kod nas tim Pravilnikom dopuštena razina svjetline 20 cd/m2, a u Sloveniji, koja je preuzela vrijednosti talijanskih regionalnih pravilnika, to iznosi 1 cd/m2. Između ostaloga, navode kako, iako tijekom e-savjetovanja nije bilo primjedbi za potrebu povećanja maksimalne razine vertikalne rasvijetljenosti na otvorima kulturnih dobara i susjednih građevina, već samo za smanjenje, te su maksimalne razine - povećane.

Pojam "svjetlostaj", s obaveznih 23 h u noći, vezan je za sredinu noći, a radno vrijeme trgovina i ugostiteljskih objekata te proizvodnih pogona ne modificira se tijekom godine, s obzirom na sredinu noći, koja tijekom ljeta nastupa oko 1 h. Postoji niz drugih primjera koji pokazuju da je rasvjetna industrija osobito zainteresirana za utjecaj na sadržaj propisa.

- Lobisti rasvjetne industrije puno su sposobniji i moćniji od lobista onih koji štite prirodu, jer oni moraju prodati višak električne energije koja će se trošiti noću. Tako će biti sve dok građani ne shvate da oni to plaćaju - kaže Korlević. Pomalo razočarano dodaje kako smo takvi da ćemo radije trošiti novac na šareni kaput, nego na motiku i koristiti razne argumente za to.

Grafiteri sprejaju danju

- Sigurnost je lijepa riječ i svi želimo biti sigurni, ali statistike govore da se napadi događaju usred dana, da grafiteri koji sprejaju zgrade ne čine to u mraku, nego na dobro osvijetljenim površinama - kaže Korlević. Dakle, sigurnost je važan ali nije ispravan argument.

- Ljudi reagiraju na dva načina - govori Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, koja je uvela testna polja i provjerava učinkovitost raznih razina i izvora javne rasvjete, a između ostaloga, na tim je područjima ostvarila financijsku uštedu do 30 posto.

- Jedni kažu, postavili ste mi lampu ispred kuće i hoću da svijetli cijelu noć, a drugi govore da im svjetlo smeta kako bi spavali. Ljude treba još educirati kako bi prihvatili da u slijepoj ulici s dvadeset i pet kuća, u kojoj noću prođe tek nekoliko automobila, ne mora svakih deset metara gorjeti javna rasvjeta punim intenzitetom - govori Jakšić. Svjestan je svjetlosnog onečišćenja, prednosti suvremenih rješenja, ali pritom i vrlo oprezan, kako bi izbjegao klopke raznih interesnih grupa, lobija, koji atakiraju na proračun, a neće donijeti poboljšanje u gradu koji vodi.