DUG LJUBLJANSKE BANKE: ADUTI ZA PREGOVORE

Hrvatska u prednosti, može sukcesija u Baselu i dogovor

Premijerka Kosor i njezin slovenski kolega uoči današnjeg susreta daju optimistične izjave. Je li na pomolu rješenje?
 Bruno Konjević/CROPIX

ZAGREB - Današnji bohinjski sastanak hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog joj kolege Boruta Pahora mogao bi označiti početak kraja trakavice Ljubljanska banka, koja se vuče gotovo dva desetljeća. I Kosor i Pahor uoči današnjeg sastanka daju optimistične izjave: Kosor se ne boji da će Slovenija zbog Ljubljanske banke blokirati zatvaranje poglavlja o slobodnom kretanju kapitala, a Pahor više ne veže čvrsto hrvatske pregovore s problemom štednje u Ljubljanskoj banci.

Stotine milijuna eura

Optimizam potiče i simbolika: prije godinu dana na sastanku u Trakošćanu Kosor i Pahor deblokirali su hrvatske pristupne pregovore s EU i počeli uspješno rješavati pitanje granice.

Slovenija je ovoga puta svakako zainteresirana za rješenje jer Novoj Ljubljanskoj banci treba dokapitalizacija od, kako procjenjuju slovenski mediji, nekoliko stotina milijuna eura, koju bi trebala uplatiti slovenska vlada kao većinski vlasnik banke. Pahorov je kabinet danas, za razliku od prijašnjih godina, sklon i prodaji Ljubljanske banke, no tko će kupiti banku s neriješenim dubiozama od nekoliko stotina milijuna eura?

Povratak u Basel

Da bi se napokon našlo rješenje, Slovenci su skloni povratku u Basel na pregovore o sukcesiji, prekinute 2003. godine. Za Hrvatsku je to dobro iz tri razloga. Samim ugovorom o sukcesiji devizna štednja u Ljubljanskoj banci nije dio sukcesijske mase bivše SFRJ, nego je ona specifično pitanje. Drugo, u aneksu tog ugovora, koji definira to specifično pitanje, riječ je o svih 857 milijuna maraka (oko 428 milijuna eura) koliko je Ljubljanska banka u trenutku odlaska s hrvatskog tržišta dugovala hrvatskim štedišama, a ne samo o 156 milijuna eura, koliko je ostalo neprenesene štednje. I treće, u tom aneksu nema riječi o izgubljenim plasmanima Ljubljanske banke u Hrvatskoj, koje Slovenija izvlači kao protuargumente u raspravi.

Dakle, ide li se u Basel na ponovne pregovore, razgovarat će se o svih 428 milijuna eura, od kojih je hrvatska država, preko tzv. stare devizne štednje, već vratila oko 272 milijuna.

Prijeboj dugovanja

Drugo se kompromisno rješenje tiho vrtjelo za vrijeme Sanaderove Vlade: da Hrvatska i Slovenija prebiju dugovanja Ljubljanske banke štedišama, koja je Hrvatska preuzela u javni dug, s dugovanjima hrvatskih tvrtki Ljubljanskoj banci, a Sloveniji bi onda ostala isplata štednje koja nije prenijeta.

Koje god rješenje prevagnulo, Hrvatskoj odgovara, a i štedišama. Naravno, uvijek postoji i treća mogućnost, da premijeri zaključe kako nema dogovora, pa štedišama opet preostaje samo sud, no to je za obje strane najgora opcija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:39