TRIBINA PBF-a

‘Hrvatska treba samodostatnosti u proizvodnji hrane, evo kak to možemo postići‘

Na tribini je istaknuto kako istraživači PBF-a imaju i velik broj patenata u razvoju i formulaciji novih starter kultura

Jadranka Frece (u sredini)

 PBF

Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u srijedu je održana tribina "Predstavljanje znanstveno-istraživačkog potencijala PBF-a te transfer inovacija i tehnologija u gospodarstvo". Ovom se tribinom nastojala naglasiti važnost suradnje akademske zajednice i gospodarstva te podsjetiti na dugogodišnju suradnju PBF-a s gospodarstvom.

Na tribini je sudjelovalo četrdesetak predstavnika različitih prehrambenih i biotehnoloških tvrtki, a održala se u predavaonici stradaloj u poplavi 2020. godine, koja je obnovljena vlastitim financijskim sredstvima i donacijama gospodarstva.

"Okruženje aktualnih pandemijskih i ratnih ugroza nameće nam važnost činjenice da Hrvatska treba što intenzivnije težiti samodostatnosti u svim granama gospodarstva - za što imamo konkretne kompetencije i resurse. Vrlo je važno da Hrvatska bude sposobna proizvoditi hranu, lijekove i određena cjepiva za svoje građane, za što posjedujemo sve preduvjete", naglasila je tom prigodom dekanica Fakulteta, prof. dr. sc. Jadranka Frece.

Početkom pandemije na policama trgovina je, primjerice, nedostajao kvasac, a nekad smo imali tvornice za proizvodnju kvasca. Također, u Hrvatskoj ne postoji vlastita industrija za proizvodnju starter kultura i probiotika, već ih uvozimo iz drugih zemalja. Starter kulture iznimno su važne pošto su potrebne za proizvodnju fermentiranih prehrambenih proizvoda. Tijekom dugog niza godina, upravo znanstvenici s PBF-a u Zagrebu oformili su hrvatsku banku autohtonih starter kultura i probiotika koju mogu ponuditi tržištu. Nije potrebno ovisiti o uvozu kad imamo vlastite resurse i znanja.

Na tribini je istaknuto kako istraživači PBF-a imaju i velik broj patenata u razvoju i formulaciji novih starter kultura za proizvodnju fermentirane hrane i biokonzerviranja, no isto tako i visoke kompetencije u izolaciji i proizvodnji određenih enzima kao i razvoju novih cjepiva. Odnosi se to i na nove proizvode u području nutraceutike, novih funkcionalnih pripravaka te na dodatke prehrani. U cilju postizanja što višeg stupnja samodostatnosti, od iznimne je važnosti da industrija primijeni te nove tehnologije koje nude istraživači.

Tradicionalni fermentirani proizvodi također su veliki potencijal. Oni su izvor širokog spektra prirodno prisutne mikrobne populacije koja može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Visokokvalitetni proizvodi imaju izniman utjecaj na turizam, ekološki turizam pa čak i medicinski turizam. Jasno je stoga kako Hrvatska ima mogućnost proizvodnje kvalitetnih sirovina, kvalificiranu radnu snagu, veliki znanstveno istraživački potencijal te razvijenu prehrambenu i biotehnološku industriju. Sve navedeno je idealna platforma za visok stupanj samodostatnosti.

"Pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske i našeg društva u cjelini su znanost i inovativne tehnologije, odnosno prijenos znanja u industriju. S ciljem postizanja što većeg stupnja samodostatnosti nužni su snažnija potpora države te veća ulaganja u znanost. Zalažem se za konkretnu primjenu tzv. 'trostrukog helix modela' gdje akademska zajednica, gospodarstvo i lokalna, odnosno državna uprava ulažu zajedničke napore u učinkovit transfer inovacija u društvo", zaključila je dekanica PBF-a, prof. dr. sc. Jadranka Frece.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:43