HRVATSKA TRAŽI ODGOVORE OD SRBIJE Gdje su nestali deseci milijuni dolara koji su se nalazili na deviznim računima bivše Jugoslavije?

Nakon medijskih napisa da Hrvatska od Srbije u okviru sukcesije bivše SFRJ potražuje 148,5 milijuna dolara od ukupnih sukcesijskih sredstava koje je Srbija navodno ilegalno potrošila visoka dužnosnica ministarstva vanjskih i europskih poslova je u srijedu rekla kako će Hrvatska ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da ih Srbija kompenzira.

Večernji list u srijedu je pisao kako se u trenutku raspada bivše države na deviznim računima u mješovitim bankama SFRJ-a u inozemstvu nalazilo 645,55 milijuna američkih dolara, zbog čega Hrvatska, kojoj po Sporazumu o sukcesiji treba pripasti 23 posto tog iznosa, od Srbije traži 148,5 milijuna dolara.

No, kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale države obavijestila da je na računima samo 56 milijuna dolara, odbijajući objasniti gdje je novac, navodi taj dnevni list, dodavši kako Hrvatska ima dokaze da su se zajednička sredstva devedesetih koristila za plaćanje inozemnih dugova srbijanskih tvrtki te da je Beograd posebno instruirao banke da se novac ne koristi za druge republike.

Na petom sastanku Stalnog zajedničkog odbora, tijela za nadzor provedbe sukcesije, u srijedu u Zagrebu Hrvatska je kao domaćin postavila pitanje tih sredstava kao posebnu točku dnevnog reda.

"Hrvatska će ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da se na odgovarajući način pronađu mehanizmi kompenzacije od strane one države sljednice za koju se potvrdi da su ta sredstva protupravno korištena", rekla je u srijedu novinarima nakon sastanka odbora državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, govoreći o Srbiji.

Srbija je bila ta "koja je odobravala skidanje sredstava sa tih računa Narodne banke Jugoslavije u mješovitim bankama u inozemstvu i to je svakako nešto gdje ćemo morati pronaći načine kako to urediti", dodala je Metelko-Zgombić.

Sporazum iz 2001.

Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ potpisan je u Beču 2001., a na snagu je stupio tri godine kasnije, nakon što ga je ratificirala i posljednja država - Hrvatska.

U ugovoru o sukcesiji koji su potpisale države sljednice izričito se navodi kako je 2001. procijenjeno da je na računima mješovitih banaka SFRJ 645,55 milijuna američkih dolara. No, naknadno se pokazalo da veliki iznosi nisu na tim računima - Srbija je izašla s podatkom da je ostalo oko 50 milijuna dolara, rekla je Metelko-Zgombić dodajući kako se kasnije utvrdilo da ima nešto više sredstava.

Metelko-Zgombić je Istaknula kako postoji opće razumijevanje svih država sljednica, pa tako i Srbije, da "trebamo sjesti i razgovarati o toj temi", pa je izrazila nadu da će se "u jednom vremenskom razdoblju, bilo ono kraće ili duže, uspjeti pronaći rješenje".

Državna tajnica je kazala kako će se to pokušati postići daljnjim diplomatskim putem i kroz dijalog, naglasivši kako su sve države sljednice zainteresirane za nastavak razgovora, no da su "sve opcije na stolu" što se tiče daljnjih pravnih opcija.

Sporazumom iz Beča nije formalno određeno tijelo iznad država potpisnica koje bi donosilo konačnu odluku ili presuđivalo u njihovim sporovima, a za donošenje svake odluke potrebna je jednoglasnost svih država.

Provedba sukcesije ide sporo

Na današnjem sastanku države su se usuglasile da će ubrzati rad na provedbi sporazuma. Od njegovog stupanja na snagu 2004. održalo se samo pet sastanaka, a posljednji je bio u Sarajevu 2015., a prije toga 2009. u Beogradu. Idući sastanak vjerojatno će se održati sredinom iduće godine u Skoplju. Sporazum ima sedam aneksa, te odbor koji se bavi pitanjima svakih od njih.

"Provedba Sporazuma ide toliko sporo jer je za svaku odluku potrebna jednoglasnost svih, ali bih rekla da u tome ima i vrijednosti jer kad se jednom sve države usuglase, tada možemo računati i da će doći do provedbe onog što je dogovoreno", smatra Metelko-Zgombić.

Ona je kao važno pitanje o kojem se govorilo na današnjem sastanku izdvojila i pitanje sukcesije arhivskog gradiva.

"Prema mišljenju Hrvatske na tom planu se zaista jako malo učinilo, a sam sporazum utvrđuje da je arhivsko gradivo bivše države baština svih država sljednica", rekla je.

Aneks o pitanju arhiva "određuje da se svakoj bivšoj republici treba vratiti ono arhivsko gradivo koje je nastalo na njezinom teritoriju", otkrila je državna tajnica, dodavši kako to gradivo, koje predstavlja "veliku vrijednost", "nije predmet raspodjele, već se ono treba vratiti".

"Rad na provedbi sporazuma se nastavlja, a mislim da je današnji Stalni zajednički odbor bio dobar poticaj da se on ubrza", zaključila je državna tajnica ministarstva.