HRVATSKA OVE GODINE IZLAZI IZ KRIZE! Konačno dobre vijesti u redovnom izvješću Svjetske banke

Stabiliziranje građevinarstva i industrijske proizvodnje upućuju da se hrvatska ekonomija “odljepljuje od dna” , ocjenjuje Svjetska banka i najavljuje lagani oporavak u drugom dijelu godine.

-S gubitkom tržišta Cefte i uz pretpostavku da će u eurozoni doći do oporavka, pad bi ove godine mogao biti 0,4 posto, što znači da će se dijelom kompenzirati gubitak iz prvog dijela godine, kazala je Sanja Mađžarević-Šujster, glavna ekonomistica u Uredu Svjetske banke prilikom predstavljanja redovnog polugodišnjeg ekonomskog izvješća o EU11 (nove članice).

Od trgovine i potrošnje kućanstava i dalje se ne može očekivati veći doprinos rastu zbog lošeg stanja na tržištu rada, a ograničena su i očekivanja od turističke potrošnje. Broj turističkih noćenja dosegao je predkriznu razinu, ali doprinos turizma rastu u 2012. godini nije bio osobit, što upućuje da su i u tom sektoru potrebne određene promjene.

Odljepljivanje od dna

Unatoč “odljepljivanju od dna”, s padom BDP-a od 0,4 posto, Hrvatska je jedna od tri zemlje nove Europe koja staje u recesiji. Uz Sloveniju koju ove godine čeka najteži pad, 2,3 posto, pridužila joj se i Češka kojoj Svjetska banka predviđa pad BDP-a od 0,4 posto. U 2014. godini hrvatski BDP porast će 1,5 posto. Da bi se popravili izgledi rasta Svjetska banka još je jednom naglasila da su nužne politike koje će ubrzati oporavak. Na prvom mjestu je fiskalna konsolidacija koja je potrebana i da bi zemlja vratila investicijski kreditni rejting.

Stezanje financija

- Ne može se očekivati da će uvjeti povoljnog zaduživanja na međunarodnom tržištu dugo trajati, već iduće godine moglo bi doći do stezanja monetarne politike, pa bi trošak zaduživanja mogao porasti, kazala je Madžarević-Šujster. Lani započetu fiskalnu konsolidaciju, po ocjeni Svjetske banke, Vlada neće uspjeti nastaviti i ove godine, ukoliko ne dođe do rebalansa proračuna. Jer, podaci o proračunu za prvo tromjesečje govori o povećanju rashoda i deficita, a očekuje se i sanacija zdravstva.

Iako je Europska komisija u nedavnom izvješću naznačila da je porezno opterećenje u Hrvaskoj niže od EU prosjeka, u Svjetskoj banci smatraju da se iz toga ne može zaključiti da ima još prostora za povećanje poreza. U Hrvatskoj postoje i brojni kvaziporezi, poput komorskih naknada, RTV pretplate i drugih nameta za koje se procjenjuje iznose čak oko pet posto BDP-a. Stoga i dalje treba inzistirati na smanjenju rashoda koji iznose 45 posto BDP-a, dok su u zemljama EU10 oko 40 posto BDP-a. Prostor za smanjenje Svjetska banka vidi u masi plaća u javnom sektoru, subvencijama i boljoj usmjerenosti socijalnih naknada. Pored toga, kapitalni projekti trebali bi se više oslanjati na europske fondove, ali da bi se oni iskoristili samo u javnom sektoru, Hrvatska bi za potrebe sufinanciranja u proračunu morala pronaći novac u iznosu od jedan posto BDP-a. EU fondovi ne pokrivaju u potpunosti ni jedan projekt, izuzev izravnih subvencija za poljoprivrednike. Od strukturnih reformi Svjetska banka izdvaja poboljšanje investicijske klime i fleksibiliziranje tržišta rada. Na ljestvici konkurentnosti Hrvatska bi se trebala popeti sa sadašnjeg 81. mjesta na 50. do 60., prije svega kroz brže izdavnje građevinske i lokalne dozvole, sređivanje zemljišnih knjiga i lakšeg upisa vlasništva, te ubrzanje stečajnog postupka.

Razvoj vještina

Jedan od najtežih problema ostaje tržište rada i niska zaposlenost. Posljednje promjene Zakona o radu koje omogućuju fleksibilnije načine zapošljavanja, prema ocjeni Madžarević-Šujster, olakšat će zapošljavanje na određeno vrijeme, ali nužne su i druge mjere. Prije svega, potrebno je smanjiti rigidnost za otpuštanje, osigurati razvoj vještina kroz sustav obrazovanja, ali i smanjiti broj socijalnih programa i naknada.