Hrvatska će napredovanje Srbije u pregovorima s EU uvjetovati novim optužnicama i suđenjima za ratne zločine. To nam je dužnost i niti jedna hrvatska vlada ne može od toga odstupiti. Srbija se mora držati određenih kriterija koji su bili postavljeni i nama.
Oštar istup
I reći nekome da Ovčara završava na činu kapetana bivše JNA je potpuno neprihvatljivo”, izjavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na Hrvatskom radiju. Formalni povod za neuobičajeno oštar istup člana SDP-ove Vlade bilo je ovotjedno puštanje četničkog ideologa Vojislava Šešelja na privremenu slobodu.
Miljenićev istup otvorio je dva pitanja: prvo, znače li riječi ministra pravosuđa da Hrvatska namjerava zaoštriti politiku prema susjednoj Srbiji, i drugo, može li Hrvatska zaustaviti put Srbije prema članstvu u EU?
Nema popuštanja
“Ne želimo kvariti odnose, ali morali smo reagirati”, kazao je izvor iz Vlade i podsjetio kako u Srbiji oslobodilačku operaciju Oluja opisuju kao zločin nad srpskim stanovništvom, a uobičajeno je i negiranje (ili izjednačavanje) krivnje za rat u Hrvatskoj. Još se ne zna konkretna taktika, ali u najmanju ruku, neće se popuštati Beogradu dok pregovara s EU.
Miljenić nije jedini visoki političar koji je najavio zaoštravanje odnosa prema Srbiji; ovih dana priključila se i Kolinda Grabar Kitarović, predsjednička kandidatkinja HDZ-a: “Sa Srbijom ću zagovarati konačno rješavanje otvorenih pitanja, posebno pitanja nestalih, ali i politiku čistih računa s posebnim naglaskom na hrvatski nacionalni interes u koji spada i definiranje granice na Dunavu”, upozorila je Grabar Kitarović.
Ivo Josipović bio je suzdržaniji i ocijenio je kako izgleda da oko toga pitanja neće biti dogovora između Hrvatske i Srbije, jer dvije države imaju različit pristup granicama, no “postoje mehanizmi, koje smo koristili, poput arbitraže ili Međunarodnog suda pravde”.
Diplomati zemalja EU pak na sve te izjave gledaju s podozrenjem i ističu kako bi bilo kakva promjena politike definirane u saborskoj deklaraciji prema kojoj Hrvatska neće zaustavljati svoje susjede u pristupanju EU bila kontraproduktivna. Posebno u svjetlu činjenice da je Hrvatska pretprjela sličan pritisak Slovenije te da se želi profilirati kao most između EU i Zapadnog Balkana.
Kosovo i Rusija
U posljednjim kritikama prema Srbiji, vjerojatno ima i dnevne politike, od priprema za predsjedničku kampanju do prosvjeda branitelja i skore obljetnice tragedije u Vukovaru. Politički gledano, Hrvatska teško može otežati pregovore Srbije, čije je članstvo u Uniji ionako na prilično dugačkom štapu. Pozicija Srbije već je definirana i ova država ne može postati članica EU prije 2020. godine. To su potvrdili Johannes Hahn, povjerenik za regionalnu politiku, koji je u Europarlamentu izjavio da u njegovom petogodišnjem mandatu neće biti proširenja EU, a to je isto nešto kasnije izjavio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Idućih godina, i bez uvjeta koji bi dolazili iz Hrvatske, Srbija će morati stubokom promijeniti svoju politiku, a to podrazumijeva odmak od Rusije, priznavanje Kosova. Čak i u tom slučaju, pregovore će završiti najranije za četiri godine, a zaoštravanja odnosa između Zagreba i Beograda vjerojatno neće presudno utjecati na proces proširenja.
Vlast mlako reagirala na Šešelja
HDZ je ogorčen puštanjem Vojislava Šešelja iz Haaga, a reakciju predsjednika i Vlade RH na tu odluku smatra neprimjereno mlakom, rekao je jučer Gordan Jandroković (HDZ). - Hrvatska je žrtva Šešeljeve politike i prva mora dignuti glas protiv takve odluke - rekao je Jandroković, dodajući kako je državna politika prema Srbiji pogrešna. S obzirom na nedavnu vojnu paradu s Putinom, on smatra da Hrvatska treba odgovoriti jačim integriranjem u EU i NATO. HDZ od Beograda očekuje da jasno kaže kako velikosrpska politika više nije politika Srbije.
Članstvo u EU iskoristiti, ali ne i zlorabiti
Hrvatska kao članica EU može bolje zaštititi svoje interese u odnosima sa Srbijom, ali pritom mora paziti da to ne bude izravni pritisak na Srbiju. Otkad je Hrvatska ušla u EU, nije bilo primjera u kojemu je pokušala iskoristiti članstvo kako bi zakočila Srbiju. Zasad se Vlada RH pridržava saborske deklaracije da neće zloupotrijebiti članstvo EU kako bi postavila prepreke susjedima. Bez obzira na to, Hrvatska bi trebala biti aktivnija u EU. Ima primjera gdje je mogla više utjecati da EU pošalje Srbiji snažnije poruke što znače europske vrijednosti. Mogla se jasnije poslati poruka da Srbija mora brže dati informacije o nestalima tijekom rata. Drugi u EU ne bi imali razumijevanja ako bi Hrvatska počela na sve odnose EU i Srbije gledati kroz prizmu nacionalnih interesa. No, u pitanjima suočavanja Srbije s prošlošću, kao što su nestali i suđenja za ratne zločine, nitko u EU ne bi imao pravo zamjeriti Hrvatskoj ako bi na tome snažnije inzistirala. Ipak, u ovoj situaciji u kojoj je EU poslala poruku da će proširenje ionako biti sporo, Hrvatska ne smije dati povod da se za takvu sporost krivi nju. Aktivnija Hrvatska može doista pronaći ravnotežu između promocije svojih interesa i pomoći susjedima. (Augustin Palokaj)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....