‘Hrvatska ne koristi potencijal koji ima u poljoprivredi, ali po puno pitanja smo iznad prosjeka‘

Članovi i članice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora razmijenili su s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, Norbertom Linsom, mišljenja o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, Višegodišnjem financijskom okviru i europskom Planu oporavka.

Tijekom videokonferencije, organizirane u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir se založila da se u okviru pregovora o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, iznađu sredstava u Kriznom fondu za poljoprivredu koja bi bila namijenjena sanaciji šteta uzrokovanih strašnim potresom koji je pogodio Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i Karlovačku županiju.

Norbert Lins je istaknuo kako su u tijeku pregovori o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike između država članica i Europskog parlamenta te da je nužno naći pravi omjer između ambicija u vezi s okolišem i stvaranja preduvjeta za odgovarajući standard života i rada poljoprivrednika.

„S obzirom na ponekad suprotstavljene interese u pregovorima, bit će teško naći ravnotežu, ali uvjeren sam da ćemo doći do rješenja prihvatljivih za sve, te da će pregovori biti završeni tijekom portugalskog predsjedanja Vijećem EU-a“, rekao je Lins. Dodao je također, kako je potrebno poljoprivredu učiniti privlačnom za mlade kako bi se osigurao opstanak sektora i zaustavila depopulacija ruralnih područja.

- Doprinos ekološkom usmjerenju ZPP-a s postavljenim ambicioznijim ciljevima, novi modeli ostvarenja poljoprivredne politike, učinkovite kontrole i ostvarivanje socijalne dimenzije poljoprivrede koja treba bit sastavni dio Strateških planova, ciljevi su koje je potrebno ostvariti“, istaknuo je Lins.

Govoreći o benefitima koji za RH proizlaze iz članstva u Europskoj Uniji i sedmogodišnjoj financijskom omotnici teškoj 24,5 milijardi, Marijana Petir je podsjetila kako će Republika Hrvatska na svaki uloženi euro dobiti 5 eura iz europskog proračuna. „Za Hrvatsku je u sedmogodišnjoj omotnici za Zajedničku poljoprivrednu politiku osigurano 5 milijardi eura“, rekla je Petir pohvalivši to kao pozitivnu stranu hrvatskog članstva u EU no istaknula je „kako nije održivo niti pravedno da tržišni viškovi starih država članica završavaju na tržištima novih država članica jer to uništava naše proizvođače i dovodi do nepremostivih razlika“.

Ona smatra da Unija treba provesti reviziju trgovinskih sporazuma s trećim zemljama ali i snažnije financirati primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda i stvarati uvjete za pokretanje generacijske obnove.

Petir je rekla da nam je potrebna veća fleksibilnost za države članice, pojednostavljenje procedura za korištenje europskih sredstava, olakšanje i fleksibilizacija okolišne komponente, snažnija potpora malim, mladim, novim poljoprivrednicima i ženama u ruralnom području a treba razgovarati i o izjednačavanju visine izravnih plaćanja u državama članicama i ograničavanju iznosa potpore po gospodarstvu.

„Imajući u vidu činjenicu da u Republici Hrvatskoj ima 20 poljoprivrednih gospodarstava koja primaju u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, a da gotovo 70 000 poljoprivrednih gospodarstava uopće ne prima nikakve potpore premda su upisani u Upisnik, zalažem se za uravnoteženu i pravednu raspodjelu potpora kako bi poljoprivrednici mogli i dalje proizvoditi hranu i čuvati hrvatski prostor“, istaknula je Petir.

Ona je upozorila i na problem otimanja zemljišta i koncentraciju zemljišta u rukama pojedinaca kao i na važnost veće odgovornosti i transparentnosti onih koji koriste potpore iz europskih fondova. Založila se je da rad žena na selu bude bolje vrednovan te da se o njemu vodi računa u okviru posebnih ciljeva koje će države članice predložiti u svojim strateškim planovima.

Ružica Vukovac je govoreći o LEADER CLLD istaknula kako ova inicijativa Unije za potporu projektima ruralnog razvoja pokrenutim na lokalnoj razini u svrhu revitalizacije ruralnih područja i stvaranja novih radnih mjesta kreće sa stajališta integriranog teritorijalnog pristupa ruralnom razvoju, te kako se nada da predloženi koncept „pametnih sela“ neće utjecati na dovođenje u nepovoljan položaj lokalnih akcijskih grupa i zaustavljanje njihovih aktivnosti koje su se pokazale učinkovitima i pozitivno utjecale na ruralna područja.

Stipan Šašlin upozorio je kako je demografska slika sela povezana i sa stanjem poljoprivrede, pa svaki tehnološki razvoj poljoprivrede utječe i na zadržavanje stanovništva na ruralnim područjima. Na ovome je potrebno raditi kako bi se spriječila depopulacija s kojom se suočavaju ruralna područja Europe.

Vilim Matula je nastavno na štete koje je prouzročio potres u dijelovima Hrvatske istaknuo kako je pod hitno potrebno osigurati sredstva za revitalizaciju tog područja koja će se odvijati po principima predloženim u europskom Zelenom planu, povećavajući udio ekološke poljoprivredne proizvodnje i korištenjem održivih izvora energije.

Ljubomir Kolarek je ukazao na potrebu snažnijeg informiranja i provođenja savjetodavnih i edukativnih aktivnosti u poljoprivredi. „Možda bi provođenje ovih aktivnosti i rad na udruživanju poljoprivrednih proizvođača zadržale poljoprivrednike na ovim područjima“, rekao je Kolarek.​

Norbert Lins je odgovarajući na pitanje o aktivnostima Lokalnih akcijskih grupa istaknuo kako ne podržava uspostavljanje novih obveza na europskoj razini, no kako je ovo pitanje potrebno dobro razmotriti s ciljem pronalaska učinkovitog rješenje. Na prijedlog Komisije o potrebi izdvajanja 2% sredstava za mlade poljoprivrednike, Europski parlament je predložio da isto bude najmanje 4%.

​Uz demografske probleme koji su prisutni u Republici Hrvatskoj, a što je i problem u drugim državama članicama Lins je odgovorio kako će se upravo fleksibilnim politikama državama članicama omogućiti značajnija potpora za demografski oporavak planiranjem mjera u Strateškim planovima.

Sustav obrazovanja i savjetovanja alati su Zajedničke poljoprivredne politike. O njihovoj formi raspravljalo se i tijekom njemačkog predsjedanja, osobito u dijelu koji se odnosi na savjetovanje malih poljoprivrednih gospodarstava, a što predstavlja veliki izazov. Rekao je da postoji suglasnost oko novih elemenata za lakše ostvarivanje naknade za gubitke koje poljoprivrednici imaju zbog elementarnih nepogoda te da je potrebna jednoobrazna baza podataka o svim korisnicima sredstava iz EU fondova kako bi se spriječilo tzv. otimanje zemljišta ali i zlouporaba financijskih sredstava. Zaključeno je da ZPP mora pružiti podršku većem socijalnom uključivanju a to se odnosi i na žene.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako je korona kriza razotkrila osjetljivost lanaca opskrbe hranom te da je Hrvatska, od samih početaka rasprava o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike više od drugih članica stavila težište na aspekt prehrambene sigurnosti. „To proizlazi iz činjenice da Hrvatska ne koristi u punoj mjeri potencijal koji ima u poljoprivredi i da je naša razina ispod one koju možemo smatrati dostatnom.

Istodobno, po nizu pokazatelja zaštite okoliša smo iznad prosjeka“, rekla je ministrica te kao primjer navela da hrvatski proizvođači koriste manje pesticida i manje antibiotika. Kazala je također da su u pregovorima o zajedničkoj poljoprivrednoj politici hrvatski prioriteti pojednostavljenje provedbe za korisnike i administraciju te osiguranje što veće slobode nacionalnih vlada u programiranju mjera poljoprivredne politike.

Predsjednica Odbora Marijana Petir je rekla kako COVID kriza i drugi utjecaji kojima je poljoprivredni sektor stalno izložen zahtijevaju od nas kreiranje mjera koje će poljoprivrednu proizvodnju učiniti otpornijom na poremećaje, a poljoprivrednicima omogućiti da dosegnu visoko postavljene okolišne ambicije predložene europskim Zelenim planom.

„Kod osmišljavanja mjera u obzir treba uzeti sve aspekte koji mogu pripomoći uspješnijem plasmanu domaće, lokalno proizvedene hrane i jačanju otpornosti sela s ciljem zaustavljanja depopulacije - od održive proizvodnje do održive potrošnje, uključujući jasnije propisivanje i označavanje sljedivosti poljoprivredno prehrambenih proizvoda, jasnije informiranje potrošača, jačanje kratkih lanaca opskrbe hranom, prodaju na kućnom pragu, zelenu javnu nabavu i utjecaj na okoliš“, zaključila je Marijana Petir.