SPLIT - Alternativa projektu je da će investitori tužiti Grad Dubrovnik ili Republiku Hrvatsku i zasigurno će dobiti masnu odšetu, odgovorio je u ponedjeljak u Splitu potpredsjednik Vlade Branko Grčić na pitanje: “Kako grupica mladića može minirati investicijski projekt od 1,5 milijardi eura u Dubrovniku?”
- Ako je usvojen prostorni plan, i ako je investitor mukotrpno kupovao parcelu po parcelu i tako potrošio 40 milijuna eura, čime je usput i obogatio neke ljude, pa tko to ima pravo zaustaviti? - zapitao se Grčić i dodao: - Takvih međunarodnih sporova u ovom trenutku imamo više stotina i vrijedni su milijarde eura.
Strani investitori
Riječ je o projektu Golf-park Dubrovnik koji poviše Dubrovnika na zaravni brda Srđ nastoji realizirati skupina inozemnih investitora, na čelu s izraelskim poduzetnikom Aaronom Frankelom i njegovom suprugom Hrvaticom Majom Frankel, nekoć zamjenicom ministra gospodarstva u Vladi Ivice Račana. Prema podacima koje je Jutarnjem predočio prokurist projekta Ivan Kusalić, simpatični Konavljanin uvijek spreman za razgovor s novinarima, konzorcij investitora posve je ovladao zemljištem na Srđu površine 360 hektara tako što je dio parcela kupio od privatnika i države, dok je na preostalima s vlasnicima sklopio ugovore o partnerstvu ili dugoročnom najmu s pravom gradnje, sve u skladu s postojećim prostornim planovima Dubrovačko-neretvanske županije. Nije, dakle, riječ o tome da su investitori kupovali poljoprivredno zemljište i zatim ga prenamijenili, kako je to u Hrvatskoj bio običaj, nego su ugovore sklapali prema postojećoj planskoj namjeni parcela i njihovoj vrijednosti u skladu s tom namjenom.
Nije poznato koliko su investitori do sada ukupno potrošili novca na Golf-park Dubrovnik, no rekli su nam da su samo stanovnicima sela Bosanka na Srđu platili 48,3 milijuna eura, na što se vjerojatno referirao i potpredsjednik Vlade Grčić. No, čelnici građanske inicijative u Dubrovniku, koja vodi akciju za raspisivanje referenduma, pronašli su u zemljišnim knjigama neke druge podatke.
Tajni malteški fond
Na česticama u vlasništvu tvrtke koja razvija Golf-park navodno su stavljene zabilježbe u iznosu od 140 milijuna eura za kredite koje su projektu dale hrvatske banke.
- Dvije od tri banke zamijenio je 2010. neki fond nepoznate vlasničke strukture s Malte - rekao je Đuro Capor, voditelj građanske inicijative, profesor povijesti u dubrovačkoj gimnaziji. - Kako to da su za zemljište koje su kupili za 48,3 milijuna eura uspjeli dobiti kredite i zabilježbe od 140 milijuna eura? - pita se Capor.
Sudeći po tim javno dostupnim i provjerljivim podacima, investitori u apartmansko naselje, sportske terene i ostale sadržaje predviđene u okviru Golf-parka već su se izložili za oko milijardu kuna. Nakon toga nameće se pitanje: ako se, pod pritiskom javnosti i ishoda referenduma, promijene prostorni planovi Dubrovnika i Županije tako da realizacija golfskog projekta više neće biti moguća, hoće li investitori doista imati pravo na “masnu” odštetu, kako to upozorava potpredsjednik Vlade, a uz njega i gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić? Vrsni hrvatski odvjetnici s kojima smo razgovarali misle da - neće!
Za jednog odvjetnika koji je želio ostati anoniman, jer je i sam vodio potencijalne inozemne investitore na Srđ, nema sumnje da bi odbacivanje prostornog plana govorilo u prilog tome da je investitorima načinjena šteta pa bi se moglo postaviti i pitanje odgovornosti za štetu. No, drugo je pitanje postoje li zakonske prepreke da tijela lokalne uprave i samouprave ponovno odlučuju o nečemu o čemu su već odlučile, a naš sugovornik misli da takvih prepreka nema. Odvjetnik smatra da bi lokalna uprava mogla donijeti takvu odluku. Tada bi je i investitor morao poštovati i ne bi mogao tražiti naknadu štete. Država bi mogla biti odgovorna za štetu samo ako su neki njezini dužnosnici i službenici učinili neke nezakonite ustupke investitoru, no tada bi država mogla tražiti naknadu isplaćene odštete od službenika.
Viša razina planiranja
Marijan Hanžeković, vrsni hrvatski stručnjak i za međunarodno pravo, smatra da investitori u slučaju legalne izmjene prostornih planova ne bi imali pravo na naknadu štete. Ali, ni referendum ne može spriječiti gradnju, jer “niži” prostorni plan - u ovom slučaju plan urbanističkog uređenja platoa Srđ - ne može mijenjati “viši”, županijski urbanistički plan, rekao je.
- Sprečavanje gradnje Golf-parka Dubrovnik je tjeranje investitora iz Hrvatske. To čine ljudi koji viču ‘Srđ je naš’, a nisu dali ni sto kuna za njega.
Utoliko je dubrovački referendum za Hanžekovića “ponajprije političko pitanje, stvar političkog pritiska koji je za Hrvatsku loš i nepopularan, dok pravno investitor ima sva prava realizirati projekt”.
Voditelji projekta golfa i apartmanskog naselja na Srđu očito ne žele zaoštravati konflikt s Dubrovčanima pa pitanju eventualne odštete prilaze krajnje pomirljivo. Na pitanje tportala.hr “razmišljaju li o povlačenju iz projekta ili o tužbama”, prokurist Ivan Kusalić sredinom veljače je rekao: - U tom smjeru uopće ne treba razmišljati jer ćemo se tek tada zajedno zakopati. Treba sjesti i razgovarati.
I Maja Frankel, Kusalićeva šefica, izbjegava odgovor na pitanje - što će učiniti ako Dubrovčani budu protiv projekta? Novinaru Nikoli Jeliću u intervjuu za današnje izdanje tjednika Globus rekla je: “Sigurna sam da je velika većina građana za naš projekt, jer on jamči razvoj Grada.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....