Hrvatska i dalje na začelju Europske unije u percepciji neovisnosti pravosuđa

Kao i prošle godine Hrvatska je na začelju EU-a po percepciji neovisnosti pravosuđa, pokazuje istraživanje Eurobarometra koji je Komisija objavila u četvrtak.

Komisija je u četvrtak objavila pregled stanja u pravosuđu u državama članicama EU-a te rezultate istraživanja Eurobarometra o percepciji pravosuđa u općoj populaciji i u poslovnom svijetu.

Kada je riječ o percepciji neovisnosti sudova i sudaca, Hrvatska je na zadnjem mjestu. Ispred nje su Poljska, Slovačka, Bugarska, Italija, Estonija, Mađarska.

U neovisnost sudova i sudaca najviše vjeruju Finci, Danci, Austrijanci, Luksemburžani i Nizozemci.

Da je pravosuđe prilično loše i vrlo loše smatra 74 posto anketiranih u Hrvatskoj, dok je prosjek u EU-u 35 posto s takvim odgovorima.

Samo pet posto anketiranih u Hrvatskoj smatra da je po pitanju neovisnosti sudova i sudaca stanje vrlo dobro, a 15 posto drži da je prilično dobro.

Skoro dvije trećine odnosno 65 posto onih koji drže da sudovi i suci po pitanju neovisnosti stoje loše, smatra da je za to odgovoran pritisak vlade i političara. Prosjek u EU je 54 posto.

Kao drugi razlog za lošu sliku o neovisnosti (47 posto), Hrvati navode miješanje ili pritisak gospodarskih aktera ili posebnih interesa.

Kao treći razlog (30 posto onih koje smatraju da sudovi i suci nisu neovisni), navodi se status i položaj sudaca koji im ne daje dovoljno jamstava da bi bili neovisni.

Slične rezultate u percepciji neovisnosti imaju i kompanije. Da je stanje prilično loše i vrlo loše smatra 73 posto anketiranih tvrtki. Prosjek u EU s takvim odgovorima je 24 posto.

Samo pet posto kompanija drži da je po pitanju neovisnosti stanje vrlo dobro, a 16 prilično dobro.

Slično kao i kod opće populacije glavni razlog za takve ocjene je pritisak vlade i političara (67 posto), na drugom mjestu pritisak ekonomskih aktera (50 posto), a na trećem mjestu je status i položaj sudaca (34 posto, koliko je i prosjek u EU-u).

Hrvatska samo malo bolje stoji kada je u pitanju povjerenje u pogledu zaštite investicija na sudovima ako nešto krene po zlu. Poljska i Hrvatska su zamijenile mjesta, Poljska je zadnja, a Hrvatska predzadnja.

Vrlo veliko povjerenje u zaštitu investicija ima 7 posto anketiranih (u EU-u 16 posto), prilično povjerenje ima 42 posto (u EU 40 posto). Malo ili prilično malo povjerenja ima 17 posto anketiranih u Hrvatskoj (u EU-u 21 posto).