PROGRAM PRESELJENJA

Hrvatska bi uskoro trebala primiti prve izbjeglice iz Turske, Grčke i Italije

Bapska, 011015.Malogranicni prijelaz pored sela Bapska gdje izbjeglice iz Srbije prelaze u Hrvatsku.Na fotografiji:Volonteri u pauzi dok nema veci broj izbjeglica ciste cestu od smeca i blata.Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX
 Bozidar Vukicevic / CROPIX

Hrvatska bi u lipnju trebala primiti prve izbjeglice iz Sirije i to 30 ljudi iz programa preseljenja iz Turske i po deset ljudi iz Grčke i Italije iz programa premještanja, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.

"Vlada je definirala da će u razdoblju od 8. lipnja do 8. srpnja primiti 30 ljudi iz Turske i još po deset iz Grčke i Italije, ukupno 50 ljudi", rekao je Orepić u Luxembourgu, gdje sudjeluje na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU.

Na ministarskom sastanku se, između ostaloga, razgovara o provedbi sporazuma EU-Turska, zaključenom prošli mjesec, prema kojem bi svi nelegalni migranti koji iz Turske stignu na grčke otoke trebali biti vraćeni u Tursku. Zauzvrat, EU se obvezala da će za svakog Sirijca vraćenog iz Grčke primiti jednog izravno iz Turske.

Još ranije zemlje članice dogovorile su da će olakšati teret Italiji i Grčkoj, zemljama na vanjskim granicama EU-a i rasporediti izbjeglice sukladno mogućnostima svake pojedine članice. Riječ je o programu premještanja izbjeglica iz rubnih članica u ostale zemlje, dok se kod primanja izbjeglica iz Turske radi o programu preseljenja izravno iz trećih zemalja u EU.

Hrvatska bi iz oba programa trebala primiti oko 1600 ljudi. "Mi ćemo to sigurno izvršiti, vlada je donijela čvrstu odluku i imamo čvrsti stav da trebamo dijeliti odgovornost za zajednički problem", rekao je Orepić.

Također je najavio da će Hrvatska uskoro uplatiti svoj ovogodišnji dio financijske obveze prema Turskoj, a ove godine je riječ o iznosu od 1,7 milijuna eura.

Na dnevnom redu ministarskog sastanka su pitanja sigurnosti i zaštite vanjskih granica.

"Raspravljalo se o potrebi za jedinstvenom strukturom upravljanja raspoloživim podacima. Naglasio sam da Hrvatska kao i još neke zemlje članice trebaju podatke iz schengenskog informacijskog sustava i viznog informacijskog sustava, a koji su joj nedostupni. Definitvno je potrebno napraviti jedinstveni informacijski sustav, jedinstveno sučelje", rekao je Orepić.

Teroristički napad u Bruxellesu 22. ožujka upozorio je na potrebu bolje interoperabilnosti baza podataka zemalja članica o potencijalnim teroristima.

Ministri također razgovaraju o promjeni zajedničkog sustava azila, o nedavno predstavljenom prijedlogu pametnih granica u kojem se obrađuje uloga informacijskih sustava u poboljšanju upravljanja vanjskim granicama, unutarnje sigurnosti i borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala te uspostavi Europske granične i obalne straže.

Orepić je rekao da će Hrvatska u Europskog graničnoj i obalnoj straži sudjelovati sa 140 ljudi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:35