HRVATIN PRISEGNUO ZA PREDSJEDNIKA RH PA GA JOSIPOVIĆ ISPRAVIO Treći mandat predsjednika Vrhovnog suda

ZAGREB - Branko Hrvatin danas je pred predsjednikom Republike Ivom Josipovićem dao svečanu prisegu za još jedan, treći po redu, četverogodišnji mandat na čelu Vrhovnoga suda, a u svojim su govorima oba predsjednika istaknula važnost neovisnosti pravosuđa.

Predsjednik Republike Ivo Josipović je nakon izricanja prisege i njezina potpisivanja, Hrvatinu čestitao na ponovnom izboru i izrazio uvjerenost da će on biti uspješan te da će Hrvatin, kao i dosada, "beskompromisno građanima dati, kroz zakonite i pravedne sudske odluke, spoj prava i pravde".

Želim da Vam mandat bude obilježen reformama, neovisnošću pravosuđa, rastom kvalitete sudskih odluka i rastom moralnih i stručnih vrlina sudaca, poručio je Hrvatinu predsjednik Republike napominjući da to što je "izabran jednoglasnom odlukom predstavnika svih stranaka govori o povjerenju u njegov dosadašnji rad".

Budući da je Hrvatin kod izricanja prisege umjesto "... prisežem da ću se u obnašanju dužnosti predsjednika Vrhovnoga suda..." rekao "...prisežem da ću se u obnašanju dužnosti predsjednika Republike", Josipović mu je kazao kako upravo ta "simpatična razlika između izgovorene i potpisane prisege govori da Vam je stalo". "A to je najvažnija odluka onih ljudi koji žele učiniti dobro svojoj domovini. Vama je stalo da kroz načelo vladavine prava i kvalitetu pravosuđa to učinite", naglasio je Predsjednik.

Hrvatinu je poručio kako je zaslužan za promjene koje su se dogodile u pravosuđu unatrag nekoliko godina, "iako postoji nezadovoljstvo mnogim aspektima pravosuđa, pred čim ne treba zatvarati oči".

BRANKO HRVATIN DOBIVA JOŠ JEDAN MANDAT NA ČELU VRHOVNOG SUDA Josipović ga predložio kao jedinog kandidata

Riječ je o ogromnom padu broja neriješenih predmeta, jačanju načela neovisnosti pravosuđa te uvođenju, uz određene napore, europskog pravnog sustava u hrvatski pravni poredak, naveo je Predsjednik. "I javnost, to je moj dojam, sve više vjeruje pravosuđu", istaknuo je.

Naglasio je kako je u svakom društvu, pa i hrvatskom najvažniji i najozbiljniji politički izazov "suptilni odnos triju vlasti - zakonodavne, izvršne i sudske i kako kod kontrole načela trodiobe vlasti učiniti da ona ne znači umanjenje neovisnosti pravosuđa i svakog pojedinog suca kad se susretne s konkretnim predmetom".

Predsjednik pritom podsjeća da je jedan od oblika nadzora pravosuđa upravo način na koji se bira predsjednika Vrhovnoga suda. "Biramo osobu za koju postoji povjerenje da će dužnost obavljati na najbolji zakonit, ustavan način, ali opet nijednim potezom zakonodavna i izvršna vlast, u koju spada i predsjednik Republike, načinom izbora ne implicira bilo kakav utjecaj na vas osobno i na sve druge suce", naglasio je Josipović.

Neovisnost pravosuđa u svom je obraćanju istaknuo i Hrvatin rekavši kako bez slobodnog i neovisnog sudstva te odgovornosti sudaca ne mogu postojati pravda i pravednost, niti prava građana.

"Suci prepoznaju značenje i važnost navedenih temeljnih postulata svoje profesije, a ostali će prihvatiti taj temeljni princip neovisnosti samo kada oni u stvarnosti, kroz konkretne slučajeve, dokažu da doista vode k ostvarenju temeljnih prava, sloboda i jednakom tretmanu svih pred zakonom. Kada dokažu da je temeljni princip neovisnosti upravo u korist javnog interesa i interesa građana, a ne u korist sudstva i sudaca pojedinačno", naglasio je.

A svakodnevno djelovanje za njihovo oživotvorenje i poštovanje nije samo zadaća sudaca, već i zadaća čitavog odgovornog dijela svakog društva, dodao je.

"Ulaskom u Europsku uniju obvezali smo se razvijati načela vladavine prava i zaštitu građanskih prava i sloboda, ali ne samo zato već i zbog svog vlastitog opredjeljenja, razvijati demokratsko, slobodno društvo koje će štititi prava svih građana", naglasio je Hrvatin i poručio da će oživotvorenje neovisnosti, nepristranosti, stručnosti i odgovornosti ostati "trajni pravac sudbene vlasti".

"A da se na tome radilo, radi i radit će se, pokazuje činjenica prepoznavanja do sada dosegnutih standarda, koji su prepoznati u partnerskim državama Unije. Ali to je, ponavljam, proces i nema nikakve sumnje za potrebnom da se na odgovarajući način u taj proces uključe i druge državne vlasti, kao i ostali čimbenici uz, rekao bih, istu odgovornost kao i sudačka", zaključio je te poručio da će kao predsjednik Vrhovnoga to nastojati osigurati "koristeći sva zakonom dostupna i dozvoljena sredstva".

Svečanoj prisezi nazočili su i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko te ministar pravosuđa Orsat Miljenić.