Uoči proteklih parlamentarnih izbora zdravstvo je bila najvažnija predizborna tema za hrvatske građane. To pokazuju istraživanja javnog mišljenja, ali i činjenica da je najveći broj predizbornih debata održan na temu zdravstva, njih čak pet. Zanimljivo, kad je u pitanju zdravstvo, nema nesuglasica među političkim strankama da nam treba zdravstveni sustav koji je moderan, dostupan, funkcionalan, održiv i usmjeren na pacijenta.
Upravo ovo je i bio jedan od zaključaka debate koja je u organizaciji Jutarnjeg lista, uz partnerstvo Hrvatske udruge poslodavaca, Koalicije udruga u zdravstvu i HealthComm foruma, održana 9. travnja 2024. No, pitanje je kako do svega toga doći, zbog čega se javna rasprava, kao i djelovanje nove Vlade u pravom smjeru mora nastaviti.
Priliku za razmjenu mišljenja donositelji odluka i struka imat će uskoro na drugom izdanju regionalne konferencije HealthComm Forum koja će se održati 6. i 7. lipnja u Zagrebu pod nazivom "Projekt Zdravlje: kako do novog društvenog ugovora u zdravstvu".
Prvi dan bit će posvećen raspravama na razini javnih politika i postavljanja nove svrhe zdravstva, dok će drugog dana posjetitelji konferencije kroz znanstvena i praktična znanja dobiti dublji uvid u najnovije alate i iskustva u području inovacija te uspješnost praksi u zdravstvu utemeljenih na vrijednostima koje daju za pacijenta. Ovogodišnji program obogaćen je i dodjelom nagrada HealthComm Awards za najbolje projekte u zdravstvenom sektoru čiji rezultati već danas utječu na stvaranje boljeg i održivijeg zdravstvenog sustava u čijem je fokusu dobrobit korisnika.
Na dnu ljestvica
A što se tiče zdravlja stanovništva Hrvatske, statistika je neumoljiva, naši građani bolesniji su i kraće žive u usporedbi s ostalim EU članicama, imamo visoku incidenciju raka, uzrokovanu prvenstveno lošim životnim navikama, a po stopi smrtnosti od raka na neslavnom smo pretposljednjem mjestu. Unatoč tome što imamo kraći životni vijek od ostalih država članica, stanovništvo nam je zbog negativnih demografskih trendova sve starije, i trećina zaposlenih stanovnika financira 76 posto troškova zdravstva. Sustav je u apsolutnim i relativnom iznosu podfinanciran, i nastavimo li s ovim tempom izdvajanja za zdravstvo, trebat će nam 15 godina da postignemo prosjek životnog vijeka EU.
HDZ je u svojim predizbornim najavama u planu imao provedbu druge faze reforme, čime će zdravstveni sustav prilagoditi svoju organizaciju na području cijele zemlje zdravstvenim potrebama građana, odnosno pacijenata.
Zakonske promjene trebale bi omogućiti upravljanje akutnim bolnicama od strane države, što bi trebalo rezultirati stvaranjem nove mreže zdravstvenih usluga, centrima izvrsnosti, učinkovitijim donošenjem odluka, promjenama u cilju optimalne javne nabave lijekova, potrošnih materijala i usluga.
Mreža primarne zdravstvene zaštite trebala bi se unaprijediti nacionalnim specijalizacijama u kojima bi se poticalo zapošljavanje liječnika obiteljske medicine, financijskim stimulacijama za zapošljavanje u ruralnim i otočkim sredinama, te osnaživanjem domova zdravlja za pružanje zdravstvenih usluga kojima bi se smanjio pritisak na bolnički sustav, prije svega na hitni prijem, za simptome i bolesti koje nemaju hitni karakter.
Informatizacija
U planu je i intenziviranje informatizacije i umrežavanje ustanova zdravstvenog sustava, s ciljem učinkovitijeg korištenja baza podataka o pacijentima, obavljenim pregledima i pretragama i dostupnosti liječnicima i ustanovama u kojima se pružaju usluge pacijentima. Time će se racionalizirati broj zahvata, izbjeći dupliciranja postupaka i postići financijske uštede, kao i uštedjeti vrijeme liječnicima i pacijentima. Hrvatska ima već sada visok stupanj informatizacije i digitalizacije podataka, ali glavni iskorak će biti u njihovu umrežavanju i dostupnosti najvećem broju liječnika i zdravstvenih djelatnika.
Iz Domovinskog pokreta smatraju da bi nakon četiri godine mandata nove Vlade zdravstveni sustav trebao biti složen tako da primarna zdravstvena zaštita (PZZ) može rješavati veliku većinu zdravstvenih potreba naših građana, da hitna medicinska pomoć bude dostupna svakom građaninu u roku prema pravilima medicinske struke te da specijalističko konzilijarna i bolnička zdravstvena zaštita budu standardizirani u pogledu kvalitete i dostupnosti zdravstvene usluge.
U DP-u se zalažu za to da se postavi središnji sustav praćenja stanja i nabavljanja suvremene medicinsko-tehničke opreme, da se napravi dugoročan plan školovanja zdravstvenih radnika svih profila, te da se naši centri izvrsnosti što više približe najboljima u suvremenoj svjetskoj medicini. Također, iz te su stranke prije izbora bili jasni oko toga da se treba jasno odijeliti privatno i javno zdravstvo i iskoristiti sve mogućnosti suradnje tih dvaju sustava, uz strogo izbjegavanje sukoba interesa.
Zalagali su se za to da se napusti monopol Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), što je teško očekivati da će se realizirati u ovim okolnostima. Za DP, tako uređen zdravstveni sustav bi sam po sebi bio značajan doprinos demografskoj obnovi za čiju punu realizaciju su potrebne brojne mjere koje se nalaze izvan zdravstvenog sustava, čime će se baviti novo Ministarstvo demografije koje vodi Ivan Šipić.
Kreiranje modernog zdravstvenog sustava svakako neće biti moguće bez daljnje optimizacije bolničkog sustava i usklađivanja kapaciteta zdravstvenih ustanova sa stvarnim potrebama pacijenata. Sa 63 bolnice na 3,9 milijuna stanovnika, sadašnji bolnički sustav je neodrživ. Unatoč padu broja stanovnika i velikom broju bolnica, liste čekanja za pojedine preglede su toliko duge da sve veći broj građana pribjegava korištenju usluga privatnog zdravstva. Sudionici naše predizborne debate složili su se stoga i da je nastavak rada na digitalizaciji i umrežavanju sustava nužan preduvjet za uspješnu reformu.
Održivo financiranje
Potpuno je jasno da sva ova navedena rješenja neće biti moguće provesti bez održivog plana financiranja. U ovome će važnu ulogu imati i već spomenuta digitalizacija, kao i unapređenje sustava javne nabave, čime će se povećati toliko željena transparentnost, kao i optimalna preraspodjela potrošnje. Vodeće stranke u Hrvatskoj slažu se da će u narednim godinama biti potrebna znatno veća izdvajanja za zdravstvo, uz niz popratnih demografskih mjera kako bi se budući zdravstveni radnici privukli, a postojeći zadržali u Hrvatskoj. Jer ulaganje u zdravstvo nije trošak, već investicija za budućnost.
I konačno, svoju ulogu imaju i građani. Bez njihove edukacije i jačanja svijesti o potrebi uvođenja zdravog životnog stila, bit će nemoguće preokrenuti ove negativne trendove. Vodeće stranke u Hrvatskoj suglasne su da je jačanje prevencije nužnost ako želimo živjeti duže, zdravije i kvalitetnije, ali i da bi se sredstva trošila na optimalan način, potrebno je značajno uvećati ukupni proračun za zdravstvo.