Poljoprivrednici traže drastičan odstrel divljih svinja: ‘One su rezevoar kuge, uključite i Hrvatsku vojsku!‘

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) smatra kako prekomjerna populacija divljih svinja uzrokuje neprihvatljivo i nekontrolirano visoke štete na usjevima, a rješenje vidi u “drastičnom” odstrjelu divljih svinja te strožoj kontroli brojnosti divljači.

Kaže da visoke štete izazivaju ogroman revolt poljoprivrednika i dovode do sve češćeg odustajanja od proizvodnje, a da bi u rješavanje problema trebalo uključiti Hrvatsku vojsku kako bi se, između ostalog, spriječilo daljnje širenje bolesti afričke svinjske kuge (ASK). Također, zalaže se i za legalizaciju lovnih klopki na poljoprivrednom zemljištu.

HPK traži hitno donošenje uredbe Ministarstva poljoprivrede o potpunom odstrelu divljih svinja, koje su, osim što čine ogromne štete i ogroman “rezervoar” bolesti ASK, koja se širi i prijeti opstanku svinjogojstva u Hrvatskoj, istaknuto je u utorak u priopćenju.

HPK će u četvrtak na temu šteta od divljači organizirati sjednicu Upravnog odbora koja će biti otvorena za javnost, a očekuje da će ispred resornog ministarstva na nju doći državni tajnik Marinko Beljo.

Divlja svinja, ilustracija

Ivana Nobilo/Cropix

Ističu kako su sazvali hitnu sjednicu jer je situacija na terenu izmakla kontroli.

“Došli smo do zida. Naša je obveza da javnosti i nadležnima kažemo istinu – hrvatski seljak na vlastitoj zemlji više ne može proizvoditi hranu. Mi poljoprivrednici razumijemo i ekologiju i zaštitu prirode, kao i udruge za zaštitu životinja. Ali moramo povući jasnu crtu te iznijeti stav kako zaštita divljači ne može i nikada ne smije biti važnija od proizvodnje hrane za hrvatski narod. Proizvodnja hrane pitanje je nacionalne sigurnosti ove države”, rekao je predsjednik HPK-a Željko Mihelić u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

Prema izvješćima s terena, primjerice iz dijelova Istre, Međimurja i Slavonije, u 2025. i početkom 2026. štete na usjevima kukuruza, soje, suncokreta te u maslinicima narasle su do te mjere da dio poljoprivrednika potpuno odustaje od sjetve ili uzgoja na kritičnim parcelama, upozoravaju iz Komore.

Dodaju i da glavni razlog nepostojanja preciznih podataka o štetama od divljači na usjevima leži i u tome što poljoprivrednici, razočarani sporom administracijom i malim naknadama, često uopće ne prijavljuju štetu lovačkim društvima.