PRIVATIZACIJA DRŽAVNE IMOVINE

HPB I CROATIA OSIGURANJE IDU NA PRODAJU Vlada odlučila povećati i trošarine na gorivo, nove cijene na crpkama već u utorak

Privatizacijski natječaji bi trebali biti raspisani već ovaj mjesec i trajali bi do polovice rujna
 Arhiva CROPIX

ZAGREB - Vlada je danas učinila odlučujuće korake u privatizaciji Hrvatske poštanske banke (HPB) i Croatia osiguranja (CO), od čije prodaje očekuje oko dvije milijarde kuna.

Posljednja velika banka u državnom vlasništvu, u čijim se rukama nalazi oko osam posto hrvatskog bankarskog tržišta, u prodaju ide u cijelosti. Naime, Vlada je danas donijela odluku na temelju koje će kupcu ponuditi svih 871.142 dionice koje drži izravno ili neizravno, preko Hrvatske pošte i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Radi se o 99,13 posto temeljnog kapitala HPB-a.

Ministar financija Slavko Linić podsjetio je da je u igri za način privatizacije HPB-a bilo više modela. Ipak, u Banskim su dvorima ocijenili da nije potrebno da država u HPB-u zadrži niti jednu dionicu. Od novog se vlasnika HPB-a očekuje da izvrši dokapitalizaciju banke i tako je osposobi za daljnje natjecanje na hrvatskom tržištu.

„Želimo osigurati budući rast i razvoj te banke, a država kroz proračun to ne može“, poručio je Linić.

Tko će biti kupac HPB-a vidjet će se nakon što država raspiše javni natječaj i prikupi i analizira ponude. No, u Banskim dvorima, čini se, uopće ne strahuju da bi interes za kupnjom HPB-a mogao izostati. Naime, HPB je dobro pozicioniran na tržištu, nema kredita u švicarskim francima i ima značajan potencijal za rast. Stoga, tvrde naši izvori iz Vladinih krugova, za njim vlada i velik interes.

„Sve su naše banke zainteresirane“, kaže naš sugovornik. Među najzainteresiranijima spominje OTP banku, ali i belgijski KBC, koja se nedavno povukla iz vlasničke strukture Nove ljubljanske banke. KBC inače već dulje vrijeme „snima“ ulazak na hrvatsko tržište.

Kada je riječ o CO-u, Vlada se odlučila za drukčiji model privatizacije od onoga koji je odabrala za HPB. Najkraće rečeno, država će u CO-u ostati suvlasnik, ali ovoga puta s vlasničkim udjelom od 25 do 30 posto. To znači da će u prodaju dio postojećeg vlansičkog udjela u najvećem osiguravateljskom društvu na hrvatskom tržištu, u kojem država sada ima preko 80 posto. Uslijedit će dokapitalizacija u kojoj će se vlasnički udio države spustiti na najviše 30 posto, najvjerojatnije na 28 ili 29 posto. Linić pretpostavlja da bi u takvom scenariju država mogla prodati 42 posto svog sadašnjeg vlasničkog udjela u CO-u.

„CO se može širiti u regiju, ali za to nema dovoljno kapitala. Zato idemo na model prodaje manjinskog dijela dionica, ali s dokapitalizacijom“, kazao je Linić.

Interes za preuzimanjem CO-a već su iskazali Adris Grupa, poljski PZU i slovenski Triglav. Kao i kod HPB-a, konačna će odluka ovisiti o tome tko će se javiti na natječaj i koliko će biti teška ponuda koju će predstaviti. U Vladi očekuju da bi natječaji krenuli već prije kraja ovog mjeseca, dok bi se o ponudama raspravljalo već u rujnu.

VLADA POVEĆALA TROŠARINE NA GORIVO Do kraja godine slit će se u proračun dodatnih 100 milijuna kuna

ZAGREB - Vlada je danas odlučila uredbom povećati trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin na pogon i te će trošarine biti povećane od 10,9 do 20,9 lipa po litri, što bi proračunu trebalo do kraja godine donijeti 100 milijuna kuna veći prihod.

Uredbom je tako Vlada trošarinu na olovni benzin povećala za 19,9 lipa po litri (sa 3.801 kune za tisuću litara na 4.000 kuna), za bezolovne benzine za 20,9 lipa (s 3.151 kunu za tisuću litara na 3.360 kuna), dok je najmanje povećanje trošarine za dizelska goriva, odnosno za plinsko ulje i kerozin za pogon, za 10,9 lipa (sa 2.450,50 kuna za tisuću litara na 2.560 kuna).

Korekcija cijena prema novim trošarinama obavit će se kod sljedećeg redovnog usklađivanja cijena goriva, odnosno u utorak, 23. srpnja.

Hrvatska ima najniže trošarine na goriva od zemalja EU, a sada želimo povećati prihode proračuna podizanjem cijene goriva u vrijeme turističke sezone kada je potrošnja velika, rekao je ministar financija Slavko Linić.

Procjena je da ćemo na taj način u proračunu do kraja godine uprihoditi dodatnih sto milijuna kuna, dodao je. Vlada je uredbom utvrdila i da visina boravišne pristojbe za 2014. godinu ostane na razini ovogodišnje boravišne pristojbe.

Ministar turizma Darko Lorencin procjenjuje da će po toj osnovi prihodi u 2014., kao i ove godine, biti 390 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 01:33