Horvat o ‘utjecajnom Darku‘: Taj neki Darko, ako i postoji, bit će predmet istrage, ali to nisam ja

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat komentirao je za Media Servis napise u Nacionalu da se u transkriptima oko afere JANAF spominje 'utjecajni Darko', što u tom listu povezuju upravo s Horvatom koji je svojedobno bio član uprave u Energy plusu.

- Darko Horvat vjeruje u institucije ove države i taj neki Darko, ako i postoji, siguran sam da će biti predmet istražnih radnji institucija USKOK-a, PNUSKOK-a i DORH-a. Zašto se neki Darko ili insinuacije prema Darku Horvatu događaju tijekom jutra u Nacionalu, ja u ovom trenutku ne znam, ali s firmom Energy plus, s firmom Elektrocentar Petek, dakle s akterima ove afere nisam imao prilike nikad sjediti nasamo, piti kavu, ručati ili imao bilo kakav poslovni ili privatni odnos kakav se danas apostrofira u jednom tjednom tisku - kazao je Horvat.

Tvrdi da se po odlasku iz tvrtke Energy plus sastao s vlasnikom te firme samo dva puta - jednom oko dokapitalizacije te firme od mađarskih investitora i jednom mu je u kabinet doveo američke investitore.

Što se tiče curenja informacija i u ovom slučaju, ministar tvrdi da ne želi biti kritičar sustava, ali da se svakako mogu poboljšati na čemu zakonskim izmjenama rade njegovi kolege Božinović i Malenica. A što misli zašto USKOK nije krenuo s uhićenjima u 'Klubu' gdje su čelni ljudi JANAF-a i Elektrocentra Petek navodno razmijenili mito?

- Zbog čega su se donosile takve odluke, u ovom trenutku ne znam, nije to ni moja struka ni predmet interesa i ostavit ću to na razmatranje nekim drugim ljudima. Ali nije normalno da nam u tri ili četiri slučaja, iza kojih stoje ili postoje indicije o kriminalnim radnjama, puknu mjere prije nego što se prikupi dovoljna količina relevantnih dokaza - kazao je Horvat.

A kada će Vlada imenovati novog predsjednika Uprave JANAF-a?

- To bi se trebalo dogoditi relativno brzo da bismo osposobili, odnosno da bismo vratili JANAF u onu operativnu funkciju - kazao je ministar.

Na pitanje jesu li neka imena već u igri, Horvat je kazao da o kadrovskom rješenju nije imao prilike razgovarati s premijerom.

- Siguran sam da će se to ubrzo dogoditi, a ja u ovom trenutku nemam nikakvu sugestiju s kim ili čijim imenom bismo raspolagali. Siguran sam da će u tehničkoj formi program mjera do petka do 12 sati biti gotov, odnosno on će pričekati imenovanje stručnog savjeta, za koje se nadam da će biti sutra na sjednici Vlade. Ono što želim je zakazati prvi sastanak stručnog savjeta za sljedeći ponedjeljak i na tom sastanku staviti na stol prvi program i dati im priliku za analizu - kazao je.

Građani će na predefiniranom formularu morati podnijeti zahtjev, oformit će se fond za operativne dijelove obnove i Horvat smatra da bi do Božića, u nekim slučajevima i prije, mogli krenuti s ugovaranje poslova. Istaknuo je i da je svjestan činjenice da je seizmološka služba potkapacitirana, da im treba ljudi, opreme i da na tome rade. A krenula je i nova runda subvencioniranih stambenih kredita.

- Zahtjevi će se početi zaprimati 28. rujna i siguran sam da ćemo do kraja ove godine veću količinu tih zahtjeva i obraditi. Interes postoji, upiti koje imamo idu prema nastavku trenda da se do sada veliki interes kupnje ili gradnje stanova u centru ili u samom Zagrebu, disperzira na zagrebačku periferiju i u ruralne dijelove Hrvatske, što nas veseli - kazao je ministar.

Za kraj je najavio i kakve planove ima s državnom imovinom. Želja mu je, kaže, jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca objaviti natječaje za poslovne i stambene prostore, zemljišta pa i kompanije u kojima država ima udio.

- Mislim da sve ono što nije od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku ne treba biti ni u ingerenciji Vlade RH. Kad pogledam zapadno od Hrvatske, nema ni jedne države koja u svojim kompanijama proizvodi cipele, košulje, užad... čime bi se treba obaviti realni poduzetnički sektor. Ne možemo do vijeka vjekova sklanjati takve kompanije koje su u državnom vlasništvu od tržišnih utakmica - kazao je za Media servis.

Izrazio je bojazan da te kompanije ne napreduju i da se u njih ne ulaže baš zato što je država vlasnik.