Hoćemo li račune u eurima zvati eurskim računima? Evo što kaže magistra hrvatskog jezika

Kako ćemo zvati svoje bankovne račune u eurima kada od početka iduće godine euro u Hrvatskoj postane službena valuta odnosno kada uđemo u eurozonu, a kunski računi automatski odu u povijesti? Odgovor na to pitanje daje nam magistra hrvatskog jezika i književnosti Maja Matijević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

„Hoćemo li imati euroračun ili eurski račun? Euroračun bi bio imenica koja nastaje dodavanjem riječi euro imenici račun. Kako što su žiroračun ili eurokovanica. Pravopisi se ne slažu po pitanju pisanja pa neki pišu spojeno žiroračun, drugi žiro-račun sa spojnicom, a treći odvojeno žiro račun kao dvije riječi”, kaže Matijević.

„Sasvim smo sigurno kako se piše eurski račun. Eurski kao pridjev kao i izraz eurski račun uklapa se u sustav u kojem imamo kunski račun ili dolarski račun. Pridjev eurski upotrebljava se već desetak godina za što imamo brojne primjere poput eurski dug, eurski depoziti, eurski fond, eurski kredit, eurski parametri, eurska donacija, eurska likvidnost, eurska pričuva, eurska protuvrijednost, eurska štednja, eurska ušteđevina, eursko oročenje... U posljednje vrijeme često se pojavljuje upravo sintagma eurski račun”, govori Maja Matijević pa navodi primjere: „Ako klijent ima eurski i kunski račun s istim IBAN-om...”, „Izdvajanje deviznog dijela obavezne pričuve izvršava se prenošenjem tih sredstava na eurski ili dolarski račun” i „Istovrsni kunski i eurski računi spojit će se u jedan račun”.

„Eurski račun se upotrebljava znatno češće nego euroračun. No, može se reći i račun u eurima. Što ćemo od toga u budućnosti više koristiti, pokazat će vrijeme”, zaključuje Matijević pa podsjeća kako smo kunu pisali oznakama kn ili HRK, dok su skraćene oznake za euro EUR ili €.

Poštovani gledatelji i čitatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.