HNB: Za Ljubljansku banku nema popusta, neće ući u Hrvatsku

Hrvatska narodna banka ni pod novim guvernerom Borisom Vujčićem ne namjerava mijenjati dosadašnju politiku prema Ljubljanskoj banci. Potvrdilo nam je to nekoliko sugovornika iz središnje banke, a tijekom dana stigla je i službena potvrda iz same “četvrte vlasti”.

- Stajališta HNB-a u odnosu na Ljubljansku banku su poznata i tome u ovom trenutku nemamo što dodati - kratko su nam odgovorili iz HNB-a kada smo ih pitali hoće li središnja hrvatska banka “olabaviti” svoj dosad čvrsti stav da NLB ne može ući na hrvatsko bankarsko tržište sve dok ne riješi problem stare devizne štednje koju su Hrvati imali u “staroj” Ljubljanskoj banci.

Nisu ni podnijeli zahtjev

- Nema se tu što mijenjati niti tu ima bilo kakvih novih elemenata. Slovenci zapravo žele da Hrvatska zaustavi tužbe protiv NLB-a. No, to je u kontradikciji s onim što je EU tražila od nas u pregovorima, a to je da se Vlada ne miješa u sudstvo - kaže nam jedan visokopozicionirani izvor blizak HNB-u.

Dodaje da NLB nikada nije ni podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u Hrvatskoj. To, smatra on, jasno pokazuje da su u NLB-u svjesni da na hrvatskom bankarskom tržištu nemaju što tražiti.

Problem štediša

Uostalom, nakon što Hrvatska uđe u EU, NLB će, kao i druge banke iz EU, ovdje moći otvoriti poslovnicu i nesmetano poslovati, naravno uz uvjet da u Ljubljani procijene da im se to isplati. Problem hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci opterećuje odnose Zagreba i Ljubljane već više od dva desetljeća. Procjene govore da dug Ljubljanske banke prema oko 130.000 hrvatskih štediša iznosi oko 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska preuzela oko 260 milijuna eura, što Zagreb i dalje potražuje, dok je ostatak od oko 160 milijuna eura ostao blokiran na računima hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci.

S druge strane, Slovenci govore da od hrvatskih tvrtki na ime njihova duga prema Ljubljanskoj banci potražuju oko pola milijarde eura, a njihove najnovije procjene tu brojku penju i na više od milijardu eura. NLB je dosad u nekoliko navrata pokazao da ga zanima ulazak na hrvatsko bankarsko tržište. Neslužbene informacije iz diplomatskih krugova govorile su da je Ljubljana i tijekom pregovora o ulasku Hrvatske u EU pokušavala otvoriti to pitanje, no da je zbog toga dobila po prstima od Europske komisije.

Pomoć EU i SAD-a

- Ovdje se zapravo radi o slovenskim unutarnjim problemima. Gospodarska situacija u Sloveniji je loša pa pokušavaju skrenuti pozornost vlastite javnosti na probleme koje imaju sa susjedima. Na kraju će se ovaj problem morati riješiti uz pomoć Bruxellesa i Washi-ngtona, odvajanjem pitanja Ljubljanske banke od ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora - kaže jedan dobar poznavatelj problema.

- Ratifikacija sporazuma stvar je politike. No, ako se Ljubljana inati, onda će se ovaj put inatiti cijeloj Europi, a ne samo Hrvatskoj jer je oko njezina ulaska u EU postignuta suglasnost na široj razini - kaže jedan naš sugovornik iz diplomatskih krugova.

Komentar smo zatražili i od NLB-a, no samo su nam kratko odgovorili da u strategiji NLB grupe do 2015. hrvatsko tržište nije označeno kao strateško.