HNB: Hrvatski bankarski sustav je siguran, nema razloga za povlačenje depozita

ZAGREB - Hrvatski bankovni sustav je stabilan, i likvidacija Credo banke ne treba gledati kao problem cijelog sustava već kao strogo izdvojen slučaj, poručila je danas Hrvatska narodna banka.

- Credo banka je poseban slučaj izvan usporedbe sa stanjem u drugim bankama uključujući i one manje, i nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima - stoji u priopćenju HNB-a.

HNB je izdao priopćenje kako bi reagirao na na informacije o nekim "dobronamjernim" poticanjima deponenata manjih banaka da napuštaju financijske institucije s kojima su do sada imali poslovnu suradnju. Naglašavaju da za to ne postoje opravdani razlozi.

- Od početka izbijanja međunarodne financijske krize HNB je dodatno pojačao nadzor banaka i poduzeo niz mjera da bi se održavala dobra likvidnost i sačuvala stabilnost bankovnog sustava u zemlji - ističe se u priopćenju.

Posebno se nagledala propisana stopa adekvatnosti kapitala od najmanje 12 posto, što podrazumijeva da banke u svakom trenutku imaju razinu jamstvenog kapitala dostatnu za uredno izmirivanje svih njihovih obveza. HNB pojačava svoj nadzor banke kada se uoči da neka od njih približava propisanoj stopi i pravodobno ih upozorava na poduzimanje mjera kojima će osigurati stabilno daljnje poslovanje.

Taj je pristup HNB-a omogućio da je prosječna stopa adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj krajem rujna iznosila čak 19,27 posto što je više nego dvostruko od propisane minimalne stope adekvatnosti kapitala u zemljama Europske unije. To također pokazuje očuvanje hrvatskog bankarskog sustava.

U priopćenju se naglašava kako je 'HNB spreman podržati potrebnom likvidnošću svaku banku koja posluje u skladu sa zakonskim propisima te čija uprava i nadzorni odbor na odgovarajući način vode brigu o zdravom i stabilnom daljnjem poslovanju'.

- S obzirom na iznijeto, nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka, povodeći se za spomenutim 'savjetima' ili pod utjecajem neutemeljenog senzacionalizma, razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima. Time mogu naštetiti ponajviše sebi samima , a uz zaoštravanje situacije u bankama iz kojih bi se povukli, osobito ako su u pitanju veći deponenti u vlasništvu države, posljedično prouzročiti i štetu u širim razmjerima - zaključuju u HNB-u.