FINANCIJE U RECESIJI

HNB: Hrvatska se ne izdvaja intenzitetom razduživanja, banke su se razdužile prema van za samo 718 milijuna eura

 CROPIX

ZAGREB - Hrvatska ne izdvaja naročitim intenzitetom razduživanja već se nalazi oko prosjeka zemalja srednje i istočne Europe, ističu iz Hrvatske narodne banke iz koje su danas upozorili kako bi dijelovi analize austrijske bankarske grupacija Erste Group o razduživanju u zemljama srednje i istočne Europe mogli navesti javnost na pogrešne zaključke o odljevu kapitala iz Hrvatske.

Po podacima HNB-a, inozemni se dug domaćih sektora u razdoblju od lipnja 2011. do lipnja ove godine smanjio za 1,8 posto BDP-a, što se uglavnom odnosi na razduživanje poslovnih banaka.

Erste Group pak u svojoj analizi koristi podatke Banke za međunarodna poravnanja (BIS) prema kojima je razduživanje domaćih sektora tijekom protekle godine iznosilo 8,4 posto BDP-a, čime se Hrvatska izdvojila kao druga zemlja po intenzitetu razduživanja među zemljama srednje i istočne Europe.

Ovakvo značajno odstupanje statistike HNB-a od podataka BIS-a proizlazi iz razlika u obuhvatu kako vjerovnika, tako i pojedinih instrumenata, ističu iz hrvatske središnje banke u osvrtu na analizu Erste Group.

Dok je obuhvat statistike HNB-a cjelovit, podaci BIS-a obuhvaćaju podatke (potraživanja) banaka koje su u njihovom sustavu izvještavanja te njima nisu obuhvaćene institucije kao što su EBRD ili EIB koje su važni kreditori hrvatskih subjekata. Također, nisu obuhvaćeni niti institucionalni investitori (investicijski i mirovinski fondovi, osiguravajuća društva) koji su najveći upisnici hrvatskih obveznica. Isto tako, postoje i razlike u obuhvatu instrumenata.

Po podacima HNB-a, u razdoblju od lipnja 2011. do lipnja 2012. hrvatske banke razdužile su se prema inozemstvu za 718 milijuna eura, što predstavlja oko 1,6 posto BDP-a.

Metodologija BIS-a, međutim, pokazuje smanjenje izloženosti bankarskih grupacija koje posluju u Hrvatskoj preko svojih kćeri prema subjektima u Hrvatskoj, a ne pokazuju smanjenje duga hrvatskih banaka prema nerezidentima. Drugim riječima, ako je na primjer neka banka majka prodala hrvatske obveznice nekom drugom nerezidentu, time je smanjila svoja potraživanja prema Hrvatskoj (i to se vidi u podatku BIS-a), ali se hrvatski dug prema inozemstvu nije smanjio i nije došlo do odljeva sredstava iz Hrvatske, objašnjavaju iz HNB-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 21:17