Jake snage Hrvatske elektroprivrede, predsjednik Uprave Perica Jukić, dio menadžmenta te pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić, u inozemstvu traže kupca za novo izdanje obveznica te kompanije, doznajemo neslužbeno od izvora bliskog HEP-u. Nacionalna elektroprivreda trenutačno, tumače analitičari, ne treba svježi kapital, no sam je HEP potvrdio da im je cilj refinancirati izdanje obveznica koje im dolazi na naplatu u studenome 2017. godine.
Povoljan trenutak?
- Obavijestili smo putem Zagrebačke burze, Hine i Bloomberga da želimo prijevremeno otkupiti obveznice izdane 9. studenoga 2012. - kratko su komentirali u HEP-u. Riječ je o izdanju obveznica u vrijednosti pola milijarde dolara izdanih uz prinos od 6 posto. Trenutačna situacija na tržištu kapitala povoljnija je nego prije tri godine pa HEP, tumači jedan analitičar koji je želio ostati anoniman, može dobiti niži prinos za svoju obveznicu do oko 5 posto.
Pitanje isplativosti
Isplati li se Elektroprivredi ići u refinanciranje stare obveznice s takvim prinosom, ovisi o naknadi ugovorenoj za prijevremenu otplatu izdanja obveznica iz 2012. godine.
U HEP-u ističu da zbog tijeka transakcije nisu u mogućnosti otkriti više detalja prije nego što ona bude zaključena. Teoretski je moguće da HEP novim izdanjem obveznica želi promijeniti i neke tehničke uvjete ugovora potpisanog pri zadnjem izdavanju obveznica te promijeniti odnos s kreditorima.
Mogući projekti
Iz HEP-a su pak istaknuli da sagledavaju mogućnosti otkupa više projekata obnovljivih izvora energije, među kojima su i projekti vjetroelektrana, no to ne dovode u vezu s aktualnim planom izdavanja novih obveznica.
HEP-ov menadžment odvažio se na novo izdanje obveznica odmah nakon što im je Moody’s potvrdio kreditni rejting Ba2 i ocijenio ga stabilnim. Naime, utjecajna rejting agencija ustvrdila je početkom listopada da HEP drži 84 posto hrvatskog tržišta i da se dobro nosi s njegovom liberalizacijom. Vrijednost vide u vertikalnoj integraciji, energetskom miksu i hidropotencijalu koji ima nizak utjecaj CO2 plinova na okoliš. HEP-ovi minusi svode se na nedostatak diverzifikacije tržišta, odnosno ovisnost o hrvatskom tržištu, ovisnost o vremenskim prilikama, konkretno kiši, te nužnost investicija u obnovu starih postrojenja. Moody’s je ocijenio da na HEP ne bi trebalo negativno utjecati stanje državnih financija u Hrvatskoj, kojima je ista agencija dodijelila niži rejting.
Prijelazni period
Zanimljivo je da u situaciji kad u predizbornom razdoblju imamo tehničku vladu u javnom sektoru ipak svjedočimo realizaciji velikih poslova. Naime, zaduživanje HEP-a od pola milijarde eura nije jedina “last minute” operacija. Hrvatski zračni prijevoznik Croatia Airlines ovih dana ugovorio je s Airbusom kupnju četiri zrakoplova u vrijednosti 406 milijuna eura. To je, istina, zapravo povoljnija realizacija starog ugovora s Airbusom iz davne 2008. godine, za čiju realizaciju se dulje tražilo kompromisno rješenje. U javnom sektoru ovih dana svjedočimo i dogovoru sa SAD-om kupnji suvremenih balističkih raketa čija je vrijednost po komadu oko 2 milijuna dolara.
Valja podsjetiti da je vrlo zanimljiva bila zadnja sjednica Vlade na kojoj su kroz različita last minute jamstva stvorene nove potencijalne obveze za državni proračun više od 2 milijarde kuna.U Hrvatskoj definitivno ostaje otvoreno pitanje novih sistemskih rješenja za privremeno financiranje u javnom sektoru na prelasku vlasti.