ZABORAVLJENI SLUČAJ

HEP mora državi platiti 1,2 milijuna kuna zbog velikog ekološkog incidenta iz 1997. godine

Vrhovni sud u reviziji poništio presudu Županijskog suda i potvrdio odgovornost HEP-a

Nacionalni park Krka

 Tom Dubravec/ Cropix/Cropix

Hrvatska elektroprivreda (HEP) mora u državni proračun uplatiti 1,2 milijuna kuna sa zateznim kamatama koje teku od 9. svibnja 2016. godine do dana isplate, i to kao naknadu ekološke štete nastale u Nacionalnom parku Krka.

Odluka je to Vrhovnog suda koji je u reviziji poništio prijašnju presudu Županijskog suda u Šibeniku i potvrdio presudu tamošnjeg Općinskog suda iz 2016. godine, prema kojoj je HEP odgovoran zbog uništavanja sedrenih barijera i ugibanja ribe u nacionalnom parku.

Riječ je o događaju od 27. rujna 1997. godine kada je HEP zbog remonta hidroelektrane Miljacka i polaganja optičkog kabla u dovodni tunel obustavio protok vode na rijeci Krki koja se nalazi unutar granica Nacionalnog parka. Općinski sud u Šibeniku je 2016. godine utvrdio, a Vrhovni mu je sada dao za pravo, kako je zbog zaustavljanja protoka vode na akumulacijskoj brani došlo do poremećaja vodnog režima u koritu rijeke Krke nizvodno od Brljanskog jezera te da je korito rijeke sve do Visovačkog jezera bilo potpuno suho. Posljedice su bili ugibanje ribe i vodenih organizama te pucanje sedrenih barijera koje su na Roškom slapu ostale suhe.

Biološki minimum

Tijekom suđenja na Općinskom sudu u Šibeniku utvrdilo se da HEP prije poduzimanja radova na polaganju optičkog kabla nije od nadležnog Ministarstva ishodio uvjete zaštite prirode i postupao prema njima te nije prethodno s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka sklopio ugovor kojim bi se uredila međusobna prava i obveze. HEP, nadalje, prije radova nije ishodio ni vodopravnu dozvolu u sklopu koje bi se donio pravilnik i uredilo pitanje biološkog minimuma hidroelektrane Miljacka, odnosno osiguravanje minimalnog protoka vode radi održavanja biološkog minimuma.

Sud se pozvao i na rješenje Državne uprave za vode u kojem je bio utvrđen niz nezakonitosti i propusta u postupanju HEP-a. Uz sve to, protiv HEP-a se vodio i prekršajni postupak zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti prirode i Zakona o vodama, ali je pao u zastaru te je obustavljen.

Prema mišljenju vještaka dr. Milorada Mrakovčića, ugroženo je bilo desetak vrsta riba i vodenih organizama, a najviše su stradali oštrulj, rak kamenjar, mren, koljuška, visovački glavočić, ilirski klen, svalić, čovječja ribica, glavatica, visovačka pastrva i zloust. Uz to je nastala i velika šteta na sedrenim barijerama. Vještak je utvrdio kako je isušivanje korita rijeke prouzročilo dugoročne posljedice ne samo na ihtiofauni, nego na cijelom vodenom ekosustavu kojemu je za oporavak trebalo više godina.

Parnični troškovi

Određujući naknadu štete koju HEP mora isplatiti, sud je istaknuo kako je "šteta nastala u Nacionalnom parku Krka kao zaštićenom prostoru posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti, u kojem obiluje biljni i životinjski svijet, gdje je ljudski utjecaj ograničen ili ga uopće nema, zapravo neprocjenjiva". Pritom se pozvao i na mišljenje vještaka Mrakovčića prema kojemu je ona sigurno i veća od 1,2 milijuna kuna koliko je Državno odvjetništvo potraživalo zastupajući državu.

HEP će, osim samog iznosa štete uvećanog za kamate koje teku od 2016. godine, morati platiti i parnične troškove u iznosu od gotovo 250.000 kuna plus još 82.500 kuna troškova Javnoj ustanovi Nacionalni park Krka koja je bila umješač u sporu.

U revizijskoj odluci Vrhovni sud se pozvao i na europsko pravo, odnosno na Direktivu iz svibnja 1992. godine o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore.

"Nacionalni parkovi u širem smislu predstavljaju zaštićeni prostor rijetkih ljepota i prirodne očuvanosti u kojima prevladava bogata biološka raznolikost i gdje se utjecaj čovjeka pokušava svesti na minimum. Za mnoge zemlje nacionalni parkovi su znak njihova prepoznavanja i identiteta u čijem se odnosu očituje kultura i osobnost cijelog naroda. Naglim porastom broja stanovnika stvorena je potreba pojedinca za preuzimanje odgovornosti za uništavanje globalnog okoliša i institucionalnih okvira za pooštravanje zakona i razvoja svijesti", navodi se u odluci Vrhovnog suda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 00:15