ZELENO SVJETLO IZ BRUXELLESA

HDZ-ovci nezadovoljni novim Zakonom o HRT-u: Tko će kontrolirati rad glavnog ravnatelja?!

'Nigdje u zakonu ne piše da NO nadzire rad glavnog ravnatelja i moje je pitanje nadzire li ili ne. Ali istovremeno na prijedlog glavnog ravnatelja NO donosi program rada po prethodno pribavljenom mišljenju'

Iako će Hrvatska radiotelevizija po novom zakonu, uz ostalo, imati Nadzorni odbor i glavnog ravnatelja s izuzetno velikim ovlastima, zakon koji je stigao u saborsku proceduru niti u jednom svom članku ne predviđa da Nadzorni odbor kontrolira glavnog ravnatelja, zamjerio je vladajućima potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Davorin Mlakar. Mlakaru je sporno i što od četiri središnja tijela HRT-a glavni ravnatelj sjedi ravnopravno u tri, a u četvrtom, Nadzornom odboru sjedi, ali nema pravo glasa. Zbog toga zaključuje da će glavni ravnatelj, nakon izglasavanja novoga Zakona biti glavno tijelo HRT-a.

- Nigdje u zakonu ne piše da NO nadzire rad glavnog ravnatelja i moje je pitanje nadzire li ili ne. Ali istovremeno na prijedlog glavnog ravnatelja NO donosi program rada po prethodno pribavljenom mišljenju - pitao je zastupnik Mlakar na sjednici Odbora za zakonodavstvo.

- Što se tiče Nadzornog odbora, u članku 12. u prvom stavku se spominje da NO mora nadzirati poslovanje HRT-a i usklađenost poslovanja sa zakonima, provedbu zakona o HRT-u u dijelovima koji se odnose na zakonito korištenje sredstava pristojbe i drugih prihoda. A u trećoj alineji stoji da NO daje suglasnost na raspolaganje nekretninama i imovinom HRT-a te da daje prethodnu suglasnost na odluku o donošenju općeg akta o poslovanju HRT-a i općeg akta o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika i naknadama za rad vanjskih suradnika. Tri alinee u članku 12. zaokružuju ono što bi Nadzorni odbor HRT-a trebao imati u svojim ovlastima i obavezama - obrazložio je zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš.

- Ja sam pitao da li NO ima ovlast nadzorati glavnog ravnatelja - uporan je bio Mlakar.

- Ima, Ima - ponovio je Šipuš, ali nije znao reći gdje tako nešto u zakonu piše.

- Gdje to piše? Ovo što vi čitate je nadzor nad HRT-om, ja sam pitao za nadzor rada glavnog ravnatelja. On nije Hrvatska radiotelevizija, on je glavni ravnatelj. To u ovom članku ne piše - inzistirao je na odgovoru zastupnik Mlakar.

- Obična logika bi mi rekla, da glavni ravnatelj nije HRT, on upravlja i vodi poslovanje... Sve što on radi, Nadzorni odbor kroz spomenute alinee može nadzirati - izvlačio se Šipuš prilično nevješto, a Mlakar je i dalje pritiskao.

- Može sve, jedino ne nadzire rad glavnog ravnatelja - zaključio je potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.

Mlakaru je sporna i činjenica da kad glavni ravnatelj Nadzornom odboru preda neki dokument na suglasnost, ako odgovor ne dobije u roku od 15 dana, može smatrati da je nadzorno tijelo dalo -pozitivan odgovor.

Iako je u ovom slučaju HDZ u pravu, najveća oporbena stranka ne govori istinu kad ističu da Europska komisija nije dala zeleno svjetlo na Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o HRT-u. Berislav Šipuš na sjednici Odbora za zakonodavstvo kazao je kako je dopis iz Bruxellesa stigao i da imaju zeleno svjetlo:

- Mi smo dobili iz Bruxellesa mišljenje Europske komisije na Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o HRT-u u kojemu je izraženo zadovoljstvo jer Nacrt prijedloga ne smeta, odnosno ne dodiruje pravnu stečevinu EU - rekao je Šipuš.

Ipak, primjedbi iz Europe je bilo, i Hrvatska ih je sve prihvatila.

- Sve primjedbe na Nacrt prijedloga su prihvaćene, iako nisu dio nekog političkog kriterija. Tako je u proceduri izbora glavnog ravnatelja obična većina promjenjena u kvalificiranu. Upozorili su i da su neke odredbe i uvjeti za izbor glavnog ravnatelja olabavljeni, pa smo i to pojačali. I sama Komisija kaže da ne postoji način kako spriječiti političku interferenciju javnih ustanova, ali da prijedlozi iz Nacrta prijedloga zakona o HRT-u ne izlaze iz okvira transparentnog postupka - pojašnio je Šipuš.

- Jesam li ja dobro razumio odnose s Europskom komisijom, gdje je rečeno da ovaj zakon nije u suprotnosti s pravnom stečevinom EU, zbog toga što su oni ocjenjivali subvencije javnom servisu, pa je pitanje naplate pretplate moguće jer i druge europske zemlje imaju riješenu pomoć javnom servisu.

- Je li odgovor Europske komisije da predložene izmjene zakona nisu u suprotnosti sa pravnom stečevinom EU, ili je činjenica da ona ne postoji po ovom pitanju? Ako je to tako, onda idemo u načelo oportuniteta je li ovo, kako ste vi predvidjeli, imenovanje ovih tijela HRT-a, najbolji način kako se treba urediti upravljanje javnim servisom - pitao je Mlakar.

Ministrica o reformama na HRT-u: U Programskom vijeću više neće sjediti političari!

HDZ-ovca Mlakara zanimalo je i kako će se provjeravati poznaje medijsko zakonodavstvo i nove informacijske tehnologije, koje je novelom Zakona o HRT-u predviđeno.

- Zanima me koja su to znanja, tko će i kada ta znanja utvrđivati? Pretpostavlja li to ispitivanje pred Odborom za informiranje ili dostavljanje određene dokumentacije koja će govoriti u prilog tih znanja i vještina? Meni je ta norma potpuno nejasna i ne znam kako će se procjenjivati između više kandidata ako će to biti prevaga za odluku - pitao je Mlakar, a Šipuš je priznao:

- Glavnog ravnatelja Sabor na temelju javnog natječaja, a provodi ga odbor za informiranje: od razgovora s kandidatima, ne samo o životopisu nego i programu rada, vještinama, znanjima, mogućnostima rada... Ti su uvjeti pojačani, pa se na sugestiju EK traži petogodišnje iskustvo upravljanja poslovnim sustavima. Ja se nadam da se u ovoj državi mogu naći ljudi koji bi to mogli raditi. Što se tiče poznavanja medijskog zakonodavstva, ja nisam stručnjak, ali koliko mi je poznato, u EU postoje desetine zakona koji tretiraju, medije medijsko društvo... EK tu izražava svoje mišljenje da u samoj Europi ne postoji usklađeno mišljenje kako definirati rad u medijima. To je još uvijek jedno pitanje za našu mladu demokraciju, ali i za set onih zakona koje će se ova vlada potruditi donjeti. Proces biranja glavnog ravnatelja bit će i ispit - zaključio je zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš.

Za razliku od ljubopitljivog HDZ-ovca Davorina Mlakara, koji je pitanja sipao iz rukava, a odgovore kakve je očekivao nije dočekao, SDP-ov nezavisni zastupnik Josip Kregar tražio je da se mandat privremenog glavnog ravnatelja - u ovom slučaju Josipa Popovca - sa 30 ograniči na najviše osam dana, odnosno da se u tom roku odabere vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja koji bi onda vodio javnu televiziju do izbora glavnog ravnatelja.

- Neodgovorno je imenovati osobu koju smatramo odgovornom za loše stanje na HRT-u na 30 dana, i nudim dva rješenja. Ili ćemo izbaciti izbor privremenog ravnatelja ili da se mandat privremenog glavnog ravnatelja skrati na osam dana - predložio je Kregar, a Šipuš je brzopotezno prijedlog u načelu prihvatio.

To znači da će trenutnom predsjedniku Uprave HRT-a, budućem privremenom ravnatelju mandat isteći osmoga dana od dana stupanja na snagu novele Zakona o HRT-u.

Što se tiče HDZ-a, njima je sporno i to što se predložene izmjene i dopune zakona "svode samo na jednu stvar, bez obzira na stanje na HRT-u, na financijske probleme s kojim se susreće javna televizija, na programske sadržaje, kanale koji su najavljivani"

HRT najavio ukidanje redakcija za kulturu, školstvo i manjine! Ministarstva: Za to nema opravadanja!

- Ovo je uglavnom izmjena Zakona da bi se drugačije odredilo imenovanje tijela ili glavnih, vodećih ljudi javne televizije. Ako je trebalo, a vjerujem da je s obzirom na poslovanje HRT-a, onda mislim da je trebalo možda i malo dublje prokopati po važećem zakonu pa vidjeti je li ovo stvarno jedina stvar koja se mora mijenjati. Važeći zakon HRT-a donosen je konsenzusom u Saboru, pa ja - iskreno govoreći - zbog ovoga što je sada predmet izmjena zakona, ne vidim potrebu da se taj zakon mijenjao.

Predsjendica Odbora za zakonodavstvo Ingrid Antičević-Marinović tek je kratko zaključila na kraju rasprave:

Mislim da nije najvažnije pitanje tko je koga imenovao i kako, nego je najvažnije što se poslije zbiva. Mislim da je ključna odredba koja govori o situacijama kada se glavnog ravnatelja može razriješiti dužnosti. Vrlo su konkretni ti kriteriji tako da nisu moguće manipulacije. Jasno je da postoje u mnogim zemljama drukčija rješenja, ali kad već spominjemo EK, treba napomenuti da u Italiji vlada imenuje ravnatelja javne televizije. Mislim da je ovo pametnome dosta i da oko toga ne treba trošiti više riječi!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. srpanj 2024 03:35