Povjesničar i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović komentirao je na N1 prvu godinu pontifikata pape Lava XIV. te 8. svibanj.
Upitan o komentaru prve godine pontifikata pape Lava, rekao je:
- Bilo bi pretenciozno s moje strane iznositi nekakve apodiktičke sudove o njegovu pontifikatu, no medijski gledano, svakako je najzanimljivija jedna vrsta njegova prijepora s politikom i državnim odlukama američkoga predsjednika Trumpa - izjavio je Hasanbegović.
Dodao je da su poruke mira, koje su uobičajene, sada postale problematične jer je, kaže, došlo do raskoraka između jedne tipične ovozemaljske državne politike koja ima brojne kontroverze i koja dovodi do stanovitih razdora u međunarodnim odnosima.
- S druge strane, imamo dosljedno stajalište jednoga pape koji je vjeran crkvenomu učenju i svojem poslanju - naglasio je.
Hrvati nemaju problem s papom
Hrvatski katolici, smatra, zasad nemaju problema s pontifikatom ovoga pape.
- Neki aspekti pontifikata bivšega pape izazivali su određene prijepore. Trebamo razlučiti državnopolitičku dimenziju od religijske. U konačnici, rimski papa je i državni poglavar - poručio je.
Pitanje kanonizacije Alojzija Stepinca, kaže, povlačit će se sve dok ne bude riješeno.
- U hrvatskom slučaju to pitanje ima širu pozadinu od samoga pitanja kanonizacije; otvara bolne točke interpretacije hrvatskoga 20. stoljeća, posebice Drugoga svjetskog rata i poraća, te posebno uključivanje Srpske pravoslavne crkve putem mješovitoga povjerenstva u postupak kanonizacije sveca Rimokatoličke Crkve, što je događaj bez presedana - rekao je za N1.
Drugi svjetski rat - prijepor u Hrvatskoj
Upitan je i zašto je razdoblje Drugoga svjetskog rata i dalje pitanje prijepora u Hrvatskoj.
- Tu je problem dnevno-političke manipulacije. U političkom svojstvu naša parapolitička javna rasprava o prošlosti zapravo nikad nije bila rasprava o prošlosti. To je prvorazredna rasprava o sadašnjosti i budućnosti, o temeljnim vrijednostima na kojima počiva moderna hrvatska država - rekao je.
FOTO Isplivala zanimljiva fotografija Ivana Penave. Nije nam se javio na telefon
- Oživljavanje propalih koncepcija, u prvom redu jugoslavenskoga komunizma, pod krinkom apokrifnoga takozvanog antifašizma, ono je što izaziva podjele u hrvatskom narodu - dodao je.
Tvrdi kako poraz ne znači i oslobođenje.
- Stanje koje je nastupilo u Zagrebu 8. svibnja 1945. nije stvarno, istinsko oslobođenje. Kad se konstatira ta notorna činjenica, to ni na koji način ne znači apologiju stanja koje je vladalo prije tog nadnevka - rekao je i dodao da ovdje vlada konfuzija o obilježavanju Dana pobjede. Sovjetski 9. svibnja ne obilježava se u modernoj Europi. U konačnici, 8. svibnja u zapadnoeuropskom kontekstu obilježava se kao dan kraja Drugoga svjetskog rata, a 9. svibnja sovjetska je potvrda kraja rata - zaključio je Hasanbegović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....