Hans-Werner Sinn nije samo jedan od brojnih uglednih njemačkih ekonomista čiji su znanstveni radovi izazivali svjetske ekonomske polemike, a kao što je bio slučaj s njegovom knjigom “Zeleni paradoks”. Isto tako, nije toliko bitno što je jedna od njegovih knjiga, “Kazino kapitalizam”, bila uvrštena među 50 najboljih ekonomskih knjiga svih vremena. Izbor je ipak radio njemački Handelsblatt.
Najznačajniji podatak iz bogate profesionalne biografije Hans-Wernera Sinna njegov je smisao za javno djelovanje. Osim što ima desetogodišnje iskustvo iz savjeta njemačkog ministarstva gospodarsva, u 2003. godini objavio je u 100 tisuća primjeraka “Ist Deutschlandnoch zu retten” ili najpopularniju monografiju javnih politika u suvremenoj povijesti koja je dovela do reformi 2010. godine. Britanski The Independent nominirao ga je za jednog od deset ljudi koji su promijenili svijet u 2011. godini, a ključno je ipak to što je prvi čovjek Ifo Instituta.
Leibniz asocijacija upravo ga je zbog djelovanja u vrlo utjecajnom Ifo institutu proglasila njemačkim najaktualnijim ekonomistom koji “konstantno uspijeva dovesti razna ekonomska pitanja u javnu debatu”. Nama je, pak, naravno, najintrigantnija činjenica to što je Sinn na čelu instituta koji upravo priprema gospodarsku strategiju HDZ-a. Što ovaj osebujni Nijemac može donijeti u Hrvatsku?
Svjedočimo seriji dramatičnih događaja na europskoj političkoj i ekonomskoj sceni. Dijelite li stavove gospođe Merkel i njemačkog ministra financija kad su u pitanju mjere štednje u Grčkoj i drugim europskim zemljama s fiskalnim problemima? Dijelite li, kao Nijemac, averziju prema masivnim quantitative easing (QE) programima ili imate razumijevanje za apele Italije i Francuske da se proizvede inflacija kroz QE i poticajnu monetarnu politiku?
- Imam razumijevanje za one koji žele QE programe, kao i za one koji ih ne žele. Postoje prednosti za južnu Europu, kao i opasnosti za sjevernu Europu. Ako želimo riješiti europsku krizu, moramo dati veću težinu prethodnome.
Ekspert ste na polju javnih financija. Kako upravljati velikim razlikama između javnih finacija EU zemalja? Vidite li centripetalne sile koje su dovoljno snažne da održe zajedno grupu nacija s tako širokim i raznolikim spektrom makroekonomskih potreba?
- Za to trebamo više tržišne kontrole. Previše je državne intervencije u europskim kapitalnim tokovima.
Jedna teorija govori da ćemo vidjeti “grexit” (izlazak Grčke iz eurozone). S druge strane, možda se može govoriti i o mogućnosti da Njemačka napusti eurozonu i vrati se staroj dobroj njemačkoj marki. Jesu li to nerealistični snovi ili realna mogućnost pod određenim uvjetima?
- Izlazak Njemačke nije realan, grčki je više moguć, ali također nije vrlo izvjestan.
Ifo Institut je vrlo poznati promotor ortoliberalnog ekonomskog modela. Što znači biti ortoliberal?
- Ortoliberalizam znači tražiti jaku državu koja određuje striktna pravila za privatnu tržišnu utakmicu.
Što ako je ortoliberalni model dobro rješenje za Njemačku, ali ne i za Hrvatsku? Što ako je ortoliberalni model usko povezan s njemačkim mentalitetom, ali neće biti prihvatljiv većini hrvatskih građana? Vjerujete li da ortoliberalni recepti mogu ponuditi rješenja za hrvatsku recesiju i stagnaciju iako je struktura hrvatske ekonomije vrlo različita u odnosu na strukturu njemačke ekonomije te ako su pretežiti stavovi građana puno više na lijevoj strani političkog spektra?
- Ortoliberalizam je koristan svugdje, dok liberalni sistem u kojem svatko može raditi što hoće tendira prelasku u anarhiju.
Desne stranke u Hrvatskoj često promiču lijeve ekonomske i socijalne teorije. Tržišna i posebno liberalna orijentacija često je podvrgnuta sotonizaciji. Možda je lako biti ortoliberal u Njemačkoj, a teško u Hrvatskoj? Što ako je jednostavnije rješenje za Hrvatsku više liberalne tržišne ekonomije, a manje državne intervencije i regulacije?
- Ortoliberalizam ne implicira državnu intervenciju, nego striktna pravila igre. Zamislite nogometnu utakmicu. U njoj postoje jasna pravila i sudac koji se brine da se pravila poštuju, ali sudac ne participira u igri.
Možete li opisati okvire sugestija koje Ifo daje HDZ-u. Što bi to trebala biti buduća ekonomska mantra Hrvatske prema mišljenju IFO-ovih stručnjaka?
- Još razvijamo okvire, radimo finalne simulacije zajedno s hrvatskim ekspertima koji će implementirati ovaj projekt. Hvatska će trebati strukturne reforme, fiskalnu konsolidaciju i, naravno, investicije kako bi mogla napredovati.
Vidite li više hrvatske prilike na strani velikih javnih projekata ili u svemiru malih i srednjih kompanija?
- Ovo drugo.
Je li pametno imati relativno blisku vezu (peg) između kune i eura ili mislite da bi Hrvatska trebala ići putem nešto riskantnije monetarne politike koja bi dopustila signifikantnu deprecijaciju u razdoblju od 2-3 godine? Imate li ideju kako riješiti problem visoke euroizacije u financijskom sustavu Hrvatske? Ili je možda bolje ostaviti stvari kako jesu te kompetetivnost podizati na neke druge načine...
- Euroizacija je bila greška jer je onemogućila Hrvatskoj da riješi neke probleme kroz devalvaciju ili je napravila devalvaciju vrlo teškom. Legalno sredstvo plaćanja ekskluzivno bi trebala biti hrvatska kuna. Vodeći računa o starijim odlukama, još mi nije jasno kako je najbolje izaći iz ovih poteškoća. Analiziramo opcije za smanjenje ovih problema i kod svih opcija brižno razmatramo mogući utjecaj na zaposlenost i socijalno stanje građana. U ovom trenutku nismo finalizirali bilo kakav prijedlog za specifične mjere.
Sveukupne impresije mainstream ekonomista u Hrvatskoj su da je nužna administrativna reforma. Očigledno je da bi drastično trebali srezati broj županija, gradova i općina.
Ipak, gospodin Karamarko opire se ideji smanjenja broja županija te podupire ideju smanjenja određenih troškova u gradovima i općinama. Mislite li da bi gospodin Karamarko trebao biti više fokusiran na smanjenje troškova kad govorimo o lokalnim vlastima? Imamo stotine gradova i općina bez dostatnih fiskalnih kapaciteta sa svojim lokalnim porezima i porezom na dohodak, ali u zemlji ne vidimo snažnu posvećenost rješavanju tog problema.
- Mogu zamisliti da je više fiskalne decentralizacije korisno u paru s fiskalnim ujednačavanjem te stvaranjem većim političkih distrikata. No, te odluke su više političke nego ekonomske.
Otpor rezovima i štednji jača u Hrvatskoj kao i u drugim južnim zemljama. Možete li podijeliti s nama svoje sugestije HDZ-u po pitanju mjera štednje. Vidite li prostor za velike rezove na strani potrošnje i agresivniju poreznu politiku?
- Zaduživanje ne može generirati kompetetivnost, upravo suprotno. Ifo će se zalagati za mjere koje će strukturno unaprijediti hrvatsku ekonomiju i potaknuti rast zaposlenosti uz održavanje socijalne zaštite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....