Hannes Swoboda: ‘Hrvati, zbog teških priprema za EU vodeća ste država na Balkanu’

Hannes Swoboda uživao je u kratkoj šetnji od sjedišta splitskog SDP-a, gdje smo razgovarali, do plaže na Bačvicama na kojoj smo ga fotografirali. “Sada je idealno vrijeme za posjet Splitu. Nije još jako vruće i nema puno turista”, složio se sa mnom. Zadovoljno se nasmijao kada je sjeo na stolicu na pješčanoj plaži. Iako je u Split došao nakratko i poslom, godio mu je kratki boravak uz more. Swoboda je u Split došao kako bi sudjelovao u javnoj raspravi o budućnosti EU, prije svega o tome kako stvoriti nova radna mjesta i pokrenuti industrijsku politiku. Skup je organizirao Savez socijalista i demokrata u Eurpskom parmanetu, čiji klub zastupnika vodi upravo Swoboda.

To su teme koje itekako zanimaju hrvatske građane jer Hrvatsku muče velika nezaposlenost i manjak proizvodnje. No, ima li EU uopće dobru formulu kojom bi se riješili ti problemi?

- Na žalost, EU nema rješenje, još tražimo formulu za rješavanje krize kako bismo stvorili nove uvjete za rast i nova radna mjesta. Ali, prvo moramo osigurati volju za to, a ne vjerovati da će tržište samo to učiniti dok mi čekamo. Nije rješenje u tome da se samo sve reže, da se smanjuju plaće i mirovine, te misliti da će nakon toga sve biti u redu. Zato smo tu, trebaju nam aktivne politike koje će stvoriti nove ideje i inicijative. Ne možemo samo promatrati događaje kako prolaze pokraj nas, već moramo promijeniti smjer europske politike.

Manje poslova

Europski političari činili su svašta kako bi riješili ekonomsku krizu, ali ona i dalje traje. Čini se da politika štednje diljem Europe gubi dah. Je li bilo pogrešno tjerati zemlje u krizi na drastičnu štednju?

- To je bilo pogrešno. Ali, to ne znači da nam ne treba konsolidacija proračuna jer visoki deficiti ne koriste nikome. Uz visoke deficite, novac ne koristi građanima nego odlazi na servisiranje dugova, taj novac dobivaju oni koji drže obveznice. Ali nije dobro ni ubiti pacijenta lijekom. Svaki liječnik zna da svaki lijek ima nuspojave. Zato se moraju pratiti nuspojave i ako su one jače od rezultata liječenja, znači da to liječenje ne pomaže. A to se sada događa u Europi, zato moramo mijenjati smjer.

Je li Njemačka ključna zemlja za promjenu smjera? A to je teško očekivati sada, uoči njemačkih izbora.

- Ne može jedna zemlja promijeniti smjer EU, to moraju učiniti sve zemlje skupa. Moramo imati razumniju, fleksibilniju politiku racionalizacije proračuna. Ako Njemačka vidi da kriza ima efekte i na nju tako što će imati manji rast i manje poslova, te ako vidi da sve više ljudi iz drugih država žele doći raditi u Njemačku, onda će i ona prepoznati nužnost da nešto promijeni. Naravno, to se može dogoditi tek nakon izbora, teško je očekivati promjenu smjera prije izbora. Pritom je važan pritisak ljudi s ulice. Pogotovo kada se prosvjeduje protiv rezova kakvi su oni u obrazovanju u Španjolskoj. Svi govorimo o važnosti obrazovanja, a onda se režu sredstva za obrazovanje. Sada imamo više učenika u razredu, a manje plaće učitelja. To je katastrofalna politika.

Politička kriza

Dosadašnje mjere za rješenje krize dovele su i do rasta populističkih, često radikalnih političkih grupacija. I desni i lijevi radikalizam jača diljem Europe. Jesu li demokratske vrijednosti u opasnosti?

- U pravu ste, ekonomska je kriza u isto vrijeme društvena i politička kriza. To se posebno vidi u Ateni, u Grčkoj. Ljudi su sve više nezadovoljni politikom općenito, a sve su kritičniji i prema Europi kao takvoj, što ima katastrofalne učinke. Ova je kriza ne samo ekonomski, nego i politički destruktivna. Sve što se događa suprotno je početnoj ideji ujedinjene Europe. Europa je trebala ujedinjavati, a ova kriza sada razdvaja nacije, i to na relaciji sjever - jug, istok - zapad. Pojavljuju se nova razgraničenja u Europi, umjesto da se ona ujedinjuje. Znamo da zemlje na jugu moraju provesti reforme, jer je upravo izostanak reformi u prošlosti bio problem. Te zemlje nisu iskoristile jeftin novac koji su dobivale, a s eurom su došle i niske kamatne stope. Greške su napravljene i nije kriva Njemačka za te greške. Ali je Njemačka odgovorna za krivi lijek za današnje probleme.

Jedan od tvoraca eura, bivši njemački ministar financija, sada tvrdi da je jedini lijek ukidanje eura kao zajedničke valute. Je li euro, prije ili poslije, osuđen na propast?

- Mislim da je glupo uništiti ono što smo već postigli. Ali ako imamo istu valutu, moramo imati i zajedničku ekonomsku politiku i zajedničku bankarsku uniju. Koraci unatrag nikome ne pomažu, nego samo opet razdvajaju Europu. Kada se danas pitamo jesmo li trebali drugačije postupiti kod uvođenja eura, jesmo li trebali ići sporije i jesmo li trebali voditi više računa o posljedicama, onda je odgovor pozitivan. No, sada kad ga imamo, bilo bi besmisleno uništavati euro. Moramo ići naprijed, moramo graditi političku Europu kako bismo spasili jedinstvo Europe. Jednako tako nikome neće pomoći kad bismo imali jedan euro za Njemačku, a drugi za ostale zemlje. Euro je stvoren da ljude ujedini. Sada treba obaviti ostatak posla. Danas imamo Europu kao zgradu bez namještaja. Mi moramo udahnuti život Europi.

EU je sve manje privlačan brend. Je li ova ekonomska kriza trajno narušila vjeru u zajedničku budućnost unutar EU? Koje su to uopće druge vrijednosti koje EU danas nudi građanima?

- Moramo učiti iz bliske budućnosti. Bio sam ovdje u Splitu na otvaranju centra za autizam. Ponekad imam osjećaj da u vrhu europske politike imamo ljude s autizmom koji ne čuju i ne vide što ljudi žele, ne vide njihove prosvjede. Važno je vidjeti prosvjede, čuti što ljudi traže, analizirati to i vratiti se osnovnim vrijednostima. Solidarnost i nove prilike dvije su glavne vrijednosti koje moramo imati na umu. Solidarnost je bila glavna značajka nove Europe nakon Drugog svjetskog rata. Trebamo se vratiti solidarnosti među zemljama. Europa je ranije uvijek bila kontinent sukoba, a nova se Europa izdigla iznad toga. Moramo ići naprijed, a za to trebamo hrabre političare koji će građanima objasniti što je to Europa. Neki političari više nemaju hrabrosti dići glas protiv populističkih težnji koje se javljaju.

Ali političari koji zagovaraju solidarnost u Europi danas gube izbore!

- Ne gube uvijek izbore. Na primjer, u Slovačkoj je premijer Fico pobijedio baš uz obećanje solidarnosti. Ali solidarnost znači da će svatko odraditi svoj posao. Solidarnost je dvosmjerna ulica. S jedne strane moraju se provesti reforme, kao što ih je provela Hrvatska, a s druge strane im se mora pomoći. Reforme moraju biti stvarne, reforme sustava, a ne samo rezanje plaća i mirovina. Tržište rada mora bolje funkcionirati, mlade ljude treba zaposliti. Potrebna nam je ona vrsta solidarnosti koja stvara prilike za sve.

Izazov spajanja ljudi

Nezaposlenost, pad standarda i siromaštvo postali su ozbiljan europski problem. Jesu li socijaldemokratske, lijeve stranke iznevjerile svoju misiju i očekivanja građana?

- Mislim da su mnoge lijeve stranke nakon pada komunizma bile šokirane, da su pale u zapećak. Za neke je to bio kraj povijesti. A ja mislim da to nije bio kraj povijesti. Liberalizam nije pobijedio, što potvrđuju i prosvjedi. Barjak sada treba preuzeti socijaldemokracija, ali mora preuzeti i izazov spajanja ljudi. Opet se vraćam na autizam. Vidio sam u Splitu spot u kojemu su glazbenici zajedno s autističnim građanima. To pokazuje da skupa možemo našto napraviti. Ali ako autistične ljude ostavimo same, to nas vodi u nečovječno društvo. Socijaldemokrati nikada nisu govorili da jedne građane trebamo, a druge ne trebamo. Svi moraju biti uključeni, a to se danas izgubilo.

Pobjeda kapitalizma

Je li ljevica trebala drugačije reagirati u krizi? U mnogim zemljama ljevica je provodila konzervativnu politiku koju je uglavnom diktirao kapital. Je li to bilo pogrešno?

- To je djelomično bilo krivo. Ali, opće je raspoloženje bilo takvo, sveopća liberalizacija je išla k tome da se podržavaju financijska tržišta. Kapitalizam je pobijedio, komunizam je poražen, to je jasno. Ali, kakav kapitalizam? Kao što vidimo, danas kapitalizam dominira nad politikom. Kancelarka Merkel je rekla da nam treba tržište prilagođeno demokraciji. A ja mislim da je obrnuto, treba nam tržište koje uokviruje demokracija. To nismo na vrijeme vidjeli. U vremenima krize ljevica ne može jačati jer se u takvim vremenima ljudi zatvaraju u sebe, svi misle da treba zatvoriti vrata i prozore da se negativni trendovi ne preliju k njima. To je ludo, ali normalna i prirodna reakcija. Zato smo izgubili nekoliko godina, socijaldemokrati su morali prije dvije ili tri godine izaći s jasnom vizijom što treba učiniti. Sada moramo što brže reagirati.

Što sada više mogu učiniti socijaldemokrati da bi vratili povjerenje građana?

- Radimo na programu za ekonomske promjene, pripremamo politike koje će biti za konsolidaciju proračuna, ali protiv stroge štednje. Problem je što druga strana sada preuzima mnoge stvari kojih se mi sjetimo. Mi smo otvorili pitanje izbjegavanja plaćanja poreza jer je tisuću milijardi eura izgubljeno zbog neplaćanja poreza. Sada svi o tome pričaju, svi su protiv poreznih oaza. A to je naša ideja, pa građanima moramo to jasno i reći. Već se dvije godine borimo i protiv politike stroge štednje, a sada to govore i svi drugi. Ljevica ne smije biti toliko tiha i samozatajna, moramo biti više napadački orijentirani, moramo jasno napadati krive politike.

Prije izbora za Europski parlament i vi ste poručili hrvatskim građanima da izađu na izbore jer su važni. Ali, nisu izašli u velikom broju, odaziv je bio jako mali. Kako vi tumačite slab odaziv hrvatskih birača na europske izbore?

- Hrvatski su građani predugo slušali što moraju učiniti, što Europa traži od njih. Osim toga, imali ste referendum na kojemu je jasna većina glasala za ulazak u EU, pa su mnogi ljudi smatrali da je to riješeno i pitali se zašto sada opet trebaju glasati. Možda nismo ljudima dovoljno dobro objasnili ulogu Europskog parlamenta, ne samo u procesu priključivanja, već i u procesu donošenja zakona. Ljudi će tek sada vidjeti da njihovi eurozastupnici igraju važnu ulogu i nadam se da će na idućim europskim izborima, u sivbnju iduće godine, hrvatski građani izaći u većem broju.

Zvijezda europskih izbora u Hrvatskoj bila je Ruža Tomašić koja je protivnica EU. Kako to komentirate?

- Na žalost, europski su izbori često oporbeni izbori na kojima se glasa protiv aktualne vlasti. Njezin rezultat vidim i kao znak protivljenja transformaciji Hrvatske iz nacionalističke u otvorenu, modernu zemlju. U takvoj tranziciji uvijek postoje ljudi koji nisu sretni zbog toga i koji se bune protiv toga. No, pridruživanje EU samo je po sebi podrazumijevalo otvorenost društva. Pa vidite kako se HDZ promijenio, počeo se boriti protiv korupocije u svojim redovima. Jasno da su se neki članovi pobunili protiv toga, pa je zato i ta gospođa dobila toliku podršku . Ali nisam zabrinut zbog toga, niti su zabrinuti moji kolege. Nije to hrvatska specifičnost, takve stvari su se dogodile u mnogim zemljama, u Francuskoj, Austriji. Budimo realni, Ružu Tomašić ne treba precijenjivati jer s takvom retorikom ona u Europi neće moći ništa promijeniti.

Hrvatska 1. srpnja postaje punopravna članica EU. Kao bivši izvjestitelj EP-a za Hrvatsku, jeste li zadovoljni? S današnje točke gledano, je li Hrvatska ipak predugo čekala na članstvo?

- Jako sam sretan i osobno, jer smatram da Hrvatska zaslužuje biti u EU. Za mene će biti veliki dan 1. srpnja, kada ću u Europskom parlamentu u Strasbourgu izraziti dobrodošlicu eurozastupnicima iz Hrvatske. Hrvatskoj je bilo potrebno to vrijeme. Bilo je pitanja zašto se neke stvari moraju učiniti, a Rumunjska i Bugarska to nisu morale. Ali pogledajte danas gdje je Bugarska, što se tamo događa? Jedna od glavnih stranaka optužena je za tiskanje lažnih glasačkih listića, politikom dominiraju uvrede, laži i klevete. Nadam se da se to nikada neće dogoditi u Hrvatskoj. Hrvatska je sada bolje pripremljena za članstvo nego što je to bila Bugarska.

Što EU očekuje od Hrvatske kao svoje članice?

- Hrvatska je danas vodeća zemlja na Balkanu, može nam donijeti svoje iskustvo u rješavanju problema sa susjedima. Imate puno mladih, talentiranih ljudi koji mogu biti korisni i Europi. Mislim na mlade dizajnere, arhitekte, inženjere…

Stabilnost u regiji

Ima li EU političkih očekivanja od Hrvatske, da bude most prema regiji?

- Mi smo koristili taj izraz za Hrvatsku, ali neće Hrvatska koristiti EU samo za stvaranje povjerenja u regiji. No, ako Srbija nastavi s konstruktivnim ponašanjem, Hrvatska i Srbija mogu donijeti trajnu stabilnost cijeloj regiji, posebno BiH. BiH je u jako delikatnoj situaciji. Hrvatski narod u BiH se osjeća kao da se prema njemu nepravedno postupa. Republika Srpska želi neovisnost, dok Bošnjaci žele jedinstvenu državu. Treba nam novi konsenzus i sporazum u BiH. Upravo Hrvatska i Srbija mogu puno pomoći da se to dogodi. Sarajevo mora samo donijeti odluku, ali Hrvatska i Srbija mogu puno pomoći.

Ima li BiH europsku perspektivu uz Milorada Dodika koji opet prijeti raspadom BiH?

- Nakon što su čak i nacionalističke snage u Srbiji pronašle način da riješe pitanje Kosova, zar mislite da žele dobiti u krilo RS kao novi problem? Ne, ne vjerujem u to. Dodika u Europi više ne uzimamo ozbiljno. Njegove prijetnje neovisnošću su prazne prijetnje. Neka se Dodik zapita koga će biti briga za njih? Nikoga. Oni su izgubljeni u svojoj vlastitoj nirvani. Dodiku treba jasno reći: prekini s tom retorikom, sjedni za stol i učini nešto za svoju zemlju. A ako želiš nešto učiniti, zaustavi korupciju. Ima u BiH i drugih političara koji bi se trebali spustiti na zemlju, poput Lagumdžije. Takvi političari još uvijek više misle o svojoj, nego o sudbini BiH. BiH je žrtva nekolicine političara koji misle samo o sebi. To je katastrofa.