HAAG ODBIO GORANA HADŽIĆA Tražio oslobađanje odgovornosti za ratne zločine u Vukovaru

Haaški sud odbio je zahtjev obrane Gorana Hadžića za oslobađanjem od odgovornosti za ratne zločine u Vukovaru i Istočnoj Slavoniji. Hadžić je kao predsjednik vlade SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, i kasnije kao predsjednik samoproglašene srpske Krajine optužen da je najmanje od 1. travnja 1991. pa do kraja 1993. bio član udruženog zločinačkog pothvata s ciljem protjerivanja nesrpskog stanovništva s velikog dijela terirorija Hrvatske. Na čelu pokretu je bio Slobodan Milošević, a članovi su bili mnogi, od Milana Martića i Gorana Babića do generala JNA, Željka Ražnatovića Arkana i Vojislava Šešelja.

Hadžićevi odvjetnici zatražili su da sud razmotri dokaze koje je u prvoj polovini suđenja iznijelo tužiteljstvo i odbaci optužbe iz većine od 14 točaka optužnice, od druge do devete točke optužnice.

Obrana tvrdi da Hadžić nije kriv za niz zločina JNA i paravojnih postrojbi u Istočnoj Slavoniji. Tako tvrdi da Hadžić ne može biti kriv za zločin u Lovasu, jer je, tvrde, u Lovasu JNA držala stvar pod kontrolom pa su oni natjerali hrvatske zatvorenike da idu preko minskog polja, pri čemu ih je 22 poginulo. Neki su se morali vratiti idućeg dana zakopati mrtve u masovnu grobnicu. Također, Hadžić tvrdi da nije kriv ni za zlostavljanje u Veleprometu nakon pada Vukovara, niti za zločin na Ovčari. Hadžić i njegovi odvjetnici tvrde da je JNA imala punu kontrolu nad srpskim paravojnim postrojbama u to vrijeme i da zapovjednici JNA trebaju snositi svu odgovornost za ono što se dogodilo. No sud je prihvatio dokaze Tužiteljstva da je Hadžić bio u Veleprometu dan nakon pada Vukovara, 20. studenoga 1991., zajedno sa Željkom Ražnatovićem Arkanom, te da je od JNA tražio da ne prebacuje zarobljene Hrvate u logore u Srbiji, nego da ih ostavi u Slavoniji. "Hadžić je držao ključnu ulogu u nagovoravanju JNA da preda zarobljenike civilnoj vlasti i lokalnoj Teritorijalnoj obrani", rekao je jučer predsjedavajući sudac. Pritom se pozvao na svjedočenje četiri zaštićena svjedoka. Hadžić i njegova vlada tražili su od Šljivančanina i drugih zapovjednika JNA da zarobljenike ne voze u Srbiju. Oni koji su odvedeni u logore u Srbiji većinom su se vratili kući, često i nakon više mjeseci torture ali živi, dok su oni koji su ostali na vukovarskom području redom pobijeni na Ovčari. I dalje je ključno pitanje tko je kriv što se JNA povukla s Ovčare i zarobljenike prepustila srpskoj Teritorijalnoj obrani, čiji pripadnici su mučili pa pobili ranjenike na Ovčari. Uvečer 20. studenoga iz hangara na poljoprivrednom dobru Ovčara prebačeni su na lokalitet između Ovčare i Grabova, gdje su pripadnici TO pod zapovjedništvom Stanka Vujanovića i Miroljuba Vukovića streljali najmanje 194 zarobljena Hrvata iz vukovarske bolnice. Tužiteljstvo tvrdi da je Hadžić kao predsjednik vlade samoproglašene SAO Istočne Slavonije imao nadležnost nad TO, dok on tvrdi da je TO bila pod zapovjedništvom JNA.

Suci su ustanovili da postoji obilje dokaza da je Hadžič kazneno odgovoran u vezi sa svim točkama optžuunice koja mu se stavljaju na teret i da ga ne treba osloboditi ni jedne točke. No odbili su oslobađanje iz formalnog razloga: obrana je smatrala da tužiteljstvo nije dokazalo ni jednu od 14 točaka optužnice, ali je tražila povlačenje optužbi iz devet od tih 14 točaka, a suci su presudili da su trebali ili tražiti oslobađanje od čitave optužnice, ili od čitavih točaka optužnice, a ne samo nekih dijelova. "Dakle, ne postoji mogućnost da se izreče oslobađajuća presuda ni po jednoj točki optužnice", objavio je predsjedavajući sudskog vijeća Guy Delvoie. Hadžić se na to nasmijao. Hadžić je posljednji uhićeni od svih haaških optuženika i jedan od posljednjih kojemu se sudi pred ICTY-jem.