Reforme u Hrvatskoj su krenule, no treba ih provoditi više i brže, poručio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
- Kada je monetarna politika ograničena visokim stupnjem eurizacije, fiskalna politika trebala bi biti glavno sredstvo borbe protiv krize - rekao je Vujčić na konferenciji o izazovima koje članstvo u EU nosi hrvatskom gospodarstvu, a koju su organizirali Zaklada “Konrad Adenauer” i Zagrebačka inicijativa.
Prvi učinci 2014.
Prema njegovoj ocjeni, dio reformi u Hrvatskoj konačno se počeo provoditi. To se ponajprije odnosi na restrukturiranje dijela javnih poduzeća, čiji bi se prvi učinci trebali vidjeti u sljedećoj godini, kao i na zahvate u radnom zakonodavstvu i zdravstvenom sustavu. No, potrebno je, ističe šef monetarne vlasti, učiniti “puno više i brže”.
EDP će nam pomoći
Vujčić se u izlaganju nije izrijekom osvrnuo na trogodišnje Fiskalne smjernice i 37 mjera koje je Vlada usvojila na zadnjoj sjednici. Komentar Vladinih smjernica izbjegao je i u naknadnom razgovoru s novinarima, poručivši samo kako misli “da će brojke izgledati drugačije nego u Smjernicama”. Za Vladin paket mjera smatra da idu u pravom smjeru.
VUJČIĆ ZA REUTERS 'Vlada rješava ključne probleme, ali Hrvatska treba jače reforme'
Fiskalna konsolidacija sada se više ne može odgađati, a pomoći će joj procedura prekomjernog deficita (EDP) u koju Hrvatska uskoro ulazi. Neslužbene projekcije koje je iznio pokazuju da bi se bez provedbe reformi fiskalni deficit u Hrvatskoj u sljedeće dvije godine kretao oko šest posto BDP-a, dok bi javni dug preskočio 70 posto BDP-a. S druge strane, fiskalna prilagodba “teška” 0,5 posto BDP-a na godinu proračunski bi manjak u 2015. mogla srezati na oko 3,5 posto BDP-a, dok bi javni dug iznosio oko 65 posto BDP-a.
Čak i u uvjetima rezanja državne potrošnje, zaključio je Vujčić, moguće je ostvariti gospodarski rast. No, ključ za to leži u poboljšanju poslovne klime.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....