ZAGREB - 'Hrvatska je zemlja koja je u potpuno drugačijoj situaciji od Grčke. Mi smo dužni Grčkoj, a ne ona nama. Naš dug se procjenjuje na 74 i pol milijuna eura dok je grčki dug prema nama samo 130.000 eura', kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić gostujući u RTL Direktu .
Potvrdio je da su tržišta reagirala potpuno benigno na eskalaciju krize u Grčkoj. Iako je euro deprecirao na početku dana, a do kraja dana se vratio praktički na svoju razinu. Švicarski franak također.
- Naše banke mogu vrlo dobro izdržati zamrznuti tečaj švicarskog franka što je Vlada odlučila. Mi smo to objavili i objavit ćemo ponovno. Banke imaju trošak od zamrzavanja toga tečaja od nekih 400 milijuna kuna - kazao je Vujčić.
Guverner ne očekuje rast kamata u kratkom roku, no mogao bi se dogoditi rast razlike u kamatnoj stopi koju plaća Hrvatska u odnosu na Njemačku.
Objasnio je kako se Hrvatskoj ne može dogoditi da ne plati ratu duga.
- U situaciji smo u kojoj naše međunarodne pričuve pokrivaju cijeli hrvatski inozemni dug u jednoj godini. Znači, kratkoročni inozemni dug. Daleko od tog scenarija - izjavio je Vujčić dodavši kako moramo zadržati razinu međunarodnih pričuva kako bismo imali financijski kapacitet da izvršavamo svoje obaveze.
Vujčić naglašava kako je upravo to bio glavni razlog njegova upozorenja da se rješavanjem problema švicarskog franka ne smije dovesti u pitanje međunarodne pričuve zemlje jer oni su garancija da se nećemo naći u grčkoj situaciji.
- Definitivno su ovo primjeri na kojima možemo učiti. Moramo pogledati zašto je Grčka došla u ovu situaciju. Grčka je godinama zanemarivala strukturne reforme, zbog toga je došla u situaciju da ne može ostvarivati rast BDP-a. S druge strane, imala je potpunu fiskalnu neodgovornost i fiskalne deficite - ističe Vujčić.
Na pitanje može li se zaustaviti trend izvlačenja novca iz Hrvatske što rade banke matice, Vujčić odgovara: - Kod nas rastu depoziti u bankama. To je suprotan tečaj nego u Grčkoj. Onda banke daju manje kredita nego prije i zatim matice daju manje novca. Likvidnost u hrvatskim bankama je četiri do pet puta veći nego u eurozoni.